Lutherova glazbena propaganda: “Erhalt uns Herr bei deinem Wort und steur’ des Papsts und...
Godine 1523. Martin Luther je napisao kako bi volio da postoji više pjesama na narodnim jezicima koje bi se mogle pjevati tijekom mise. Pritom je pozvao njemačke pjesnike na stvaranje pjesama koje bi se mogle koristiti u te svrhe. Popularna glazba sa sakralnim tekstom na narodnom jeziku pomogla je u širenju Lutherovog nauka u sve pore društva. U prva četiri desetljeća napisano je na stotine vjerskih pjesama ispjevanih u poznatim popularnim melodijama.
CARMEN MISERABILE: Mongoli u srednjoj i srednjoistočnoj Europi
Provale Mongola, u latinskom svijetu poznatijih pod imenom Tatari, predstavljaju značajno poglavlje u povijesti srednje i srednjoistočne Europe. Mongoli su, provodeći svoju ekspanzionističku politiku kroz čitavo euroazijsko područje, stvorili rijetku i vrlo važnu predmodernu...
Historiografija o vampirima
Uvod
Jedan od zanimljivih, a uz to kontroverznih fenomena u suvremenoj kulturi jesu vampiri. Svoju popularnost duguju mnogobrojnim romanima, filmovima ili serijama u kojima se pojavljuju kao glavni akteri. No vampiri su bili predmet istraživanja...
Srednjovjekovni relikvijari – od spremnika za relikvije do simbola nebeske slave
Najjednostavnije rečeno, relikvije su fizički predmeti koji u sebi prenose virtus sveca kojem su pripadali (ili dio čijeg su tijela bili), odnosno u kojima postoji i putem kojih se manifestira moć spomenute svete osobe....
Crna legenda – propagandni korijeni mita o Španjolskoj inkviziciji
"Nobody expects the Spanish Inquisition! Our chief weapon is surprise... surprise and fear... fear and surprise. Our two weapons are fear and surprise... and ruthless efficiency... Our three weapons are fear and surprise and...
Svjedočanstva odraslih o djetinjstvu u Domovinskom ratu
Gabrijela Baričić, kustosica u Muzeju Slavonije u našem je razgovoru detaljno pričala o istraživanju djece, žrtava rata u Domovinskom ratu u Slavonskom Brodu. U istraživanju "Djeca, žrtve Domovinskog rata u Slavonskom Brodu" Gabrijela Baričić koristila je između ostalog i metodu oralne historije. U radu su korištena usmena svjedočanstva osamero nasumično izabranih kazivača koji su zadovoljavali dva kriterija: dobni kriterij (da su 1992. bili djeca do 17 godina starosti) i boravišni kriterij (da su tijekom rata živjeli i polazili školu u Slavonskom Brodu). Osim toga, razgovor je obavljen i s dvoje profesora. Za potrebe ovog članka, prenijet će se samo neka od svjedočanstava. Zapise s intervjua ustupila je Gabrijela Baričić.
Nacisti u Shireu – Drugi svjetski rat i Tolkienovo stvaralaštvo
U svom nastojanju za sveobuhvatnom analizom prošle stvarnosti, suvremena historiografija znatnu pažnju pridaje i intelektualnoj historiji, odnosno historiji ideja. Premda glavninu predmeta takvih istraživanja čine filozofi i politički teoretičari, ovakva usmjerenost otvara prostor i...