Ustaškinja: između antifeminističkog diskursa i emancipacijskog duha
Časopis "Ustaškinja" izlazio je jednom mjesečno od travnja 1942. do travnja 1945. godine, a urednice su bile intelektualke unutar Ustaškog pokreta. Unatoč vrlo očitom antifeminističkom i antipartizanskom diskursu, u djelovanju ovih intelektualki prepoznaje se i zametak emancipacijskog duha, duha koji se javio u ženama koje su ravnopravno željele sudjelovati u poslijeratnoj obnovi nacije. Upravo je ovaj časopis u recentnom radu "Ustaškinja - propagandno glasilo žena Ustaškog pokreta: antifeminizam u ustaškoj propagandi (2018.), analizirala Ana Jelinić.
Virtualna slikovnica: MIR JE PUT
Povijest je u medijskom diskursu osobito prisutna uoči i na dane državnih praznika. Kao javne ustanove, škole bi svakako trebale sudjelovati u educiranju i senzibiliziranju učenika za događaje kojih se prisjećamo. Budući da je...
“Mi ne možemo biti Grci ili Židovi, ako prvo nismo Rimljani” – razmišljanja jednog...
Što je Zapadna civilizacija? Od čega je satkana? Je li nastala na zasadama židovske religije, grčke filozofije i kršćanstva? Što je to zapravo zapadni identitet? Pitanja su to na koja mnogi intelektualci različitog habitusa...
Antun Gustav Matoš o Mađarima: “Srbija izvozi svinje, Ugarska izvozi Mađarice”
„U kulturi ništa, ama baš ništa nemamo zajedničko s Mađarima. Mi dugujemo Zapadu, naročito Nijemcima i Talijanima, pa dok smo davali mađarskoj kulturi naših ljudi kao Vitez, Nikola Zrinjski, Utješenović i Petrović-Petőfi, od Mađara ne primismo baš ništa. Mi smo kao prava Evropa Arijci, oni to nisu.“
Frankapanski mit o rimskom podrijetlu nije bio tek izraz “humanističke mode”
Kada je u pitanju dobro poznati frankapanski mit o rimskom podrijetlu, mit temeljem kojeg su se knezovi Krčki počeli nazivati Frankapanima, povjesničari su se uglavnom manje bavili mitom, a više potragom za stvarnim podrijetlom knezova Krčkih.
Futurologija kao povijesna disciplina: procjena vjerodostojnosti na temelju primjera
U suvremenom svijetu sve je cjenjenija vještina predviđanja budućnosti na temelju dostupnih podataka koja se naziva futurologija. Sama disciplina nije novotvorevina, budući da ju je još 1943. godine definirao njemački znanstvenik rođen u Ukrajini,...
Profesor i filolog – akademski put J. R. R. Tolkiena
Hobbit i Lord of the Rings, a onda i ostale priče o fantastičnim svjetovima književna su djela koja su proslavila Tolkiena. No, osim pisanja djela o imaginarnom svijetu Međuzemlja, koja su nadahnuta germanskim epovima...