Predrasuda kao presuda: europski Židovi i „krvna libela“ od antike do 20. stoljeća
Premda bi prikazivanje progonstava kao konstantnih bilo u suprotnosti s povijesnim izvorima potvrđenim razdobljima mirne koegzistencije, židovske zajednice u Europi kroz stoljeća prije svojega gotovo potpunog uništenja u Drugom svjetskom ratu suočavale su se...
Historiografija o vampirima
Uvod
Jedan od zanimljivih, a uz to kontroverznih fenomena u suvremenoj kulturi jesu vampiri. Svoju popularnost duguju mnogobrojnim romanima, filmovima ili serijama u kojima se pojavljuju kao glavni akteri. No vampiri su bili predmet istraživanja...
Ravna Zemlja – srednjovjekovni ili moderni mit?
„Vođeni utjecajem Katoličke Crkve, koja je naučavala kako se sve znanje potrebno ljudskom rodu nalazi u Bibliji, kažnjavajući one koji su napuštali te nametnute okvire, ljudi u srednjem vijeku vjerovali su da je Zemlja...
Ustaškinja: između antifeminističkog diskursa i emancipacijskog duha
Časopis "Ustaškinja" izlazio je jednom mjesečno od travnja 1942. do travnja 1945. godine, a urednice su bile intelektualke unutar Ustaškog pokreta. Unatoč vrlo očitom antifeminističkom i antipartizanskom diskursu, u djelovanju ovih intelektualki prepoznaje se i zametak emancipacijskog duha, duha koji se javio u ženama koje su ravnopravno željele sudjelovati u poslijeratnoj obnovi nacije. Upravo je ovaj časopis u recentnom radu "Ustaškinja - propagandno glasilo žena Ustaškog pokreta: antifeminizam u ustaškoj propagandi (2018.), analizirala Ana Jelinić.
Ambiciozni Pavao Ritter Vitezović i PROTOTIP NACIONALNOG EPA: “Uplakana Hrvatska”
Osim što je nedavno prevedena "Uplakana Hrvatska" prototip nacionalnog epa, konstruirane pripovijesti o podrijetlu, povijesti i identitetu hrvatskoga naroda, ona je nastala i kao iznimno ambiciozna promocija autorove zamisli o političkom uređenju Hrvatskog Kraljevstva nakon konačnog prestanka osmanske opasnosti.
Osmanski identitet – muslimani, Turci i(li) „Rimljani“?
Ušavši u europsku imaginaciju kao "civilizacijski drugi" paralelno sa svojim ulaskom na bojno polje, osmanski protivnici kroz dugo su razdoblje nazivani jednostavno Turcima, o čemu svjedoči i pozamašan korpus hrvatske humanističke književnosti. S druge...
Antun Gustav Matoš o Mađarima: “Srbija izvozi svinje, Ugarska izvozi Mađarice”
„U kulturi ništa, ama baš ništa nemamo zajedničko s Mađarima. Mi dugujemo Zapadu, naročito Nijemcima i Talijanima, pa dok smo davali mađarskoj kulturi naših ljudi kao Vitez, Nikola Zrinjski, Utješenović i Petrović-Petőfi, od Mađara ne primismo baš ništa. Mi smo kao prava Evropa Arijci, oni to nisu.“