“Mi ne možemo biti Grci ili Židovi, ako prvo nismo Rimljani” – razmišljanja jednog...
Što je Zapadna civilizacija? Od čega je satkana? Je li nastala na zasadama židovske religije, grčke filozofije i kršćanstva? Što je to zapravo zapadni identitet? Pitanja su to na koja mnogi intelektualci različitog habitusa...
„Ma kakva Evropa, na svetu nema tog“ – autobalkanizam i srpski turbofolk devedesetih
Ovaj tekst nastao je u sklopu kolegija "Historijska imagologija" prof. dr. sc. Zrinke Blažević na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.
Ima li smisla spominjati turbofolk u kontekstu kulture, znanosti i historiografije? Ima li taj, prema mnogima,...
Osmanski identitet – muslimani, Turci i(li) „Rimljani“?
Ušavši u europsku imaginaciju kao "civilizacijski drugi" paralelno sa svojim ulaskom na bojno polje, osmanski protivnici kroz dugo su razdoblje nazivani jednostavno Turcima, o čemu svjedoči i pozamašan korpus hrvatske humanističke književnosti. S druge...
Pogrešne procjene i greške prošlosti – Sve što smo uspjeli zeznuti u posljednjih par...
Povijest kao znanost i kao dio popularne kulture najčešće se proučava u kontekstu neprestanog napretka ljudske vrste. Brojni radovi i ekranizacije bave se hrabrim odlukama i prevladanim izazovima koji su doveli do boljeg i...
Bartol Kašić i njegova predodžba o pravoslavcima: isusovački misionari u Beogradu
Mijo Korade i Dejan Pernjak objavili su 2015. godine članak Hrvatski isusovački misionari i pokušaji unije s pravoslavnima od 16. do. 19. stoljeća, u kojem su dali pregled isusovačkih misionara i njihovih pokušaja unije s pravoslavcima. Između ostalog, osvrnuli su se na misiju Bartola Kašića te prenijeli njegovu predodžbu o pravoslavcima iz izvješća papi 1613. godine.
Ambiciozni Pavao Ritter Vitezović i PROTOTIP NACIONALNOG EPA: “Uplakana Hrvatska”
Osim što je nedavno prevedena "Uplakana Hrvatska" prototip nacionalnog epa, konstruirane pripovijesti o podrijetlu, povijesti i identitetu hrvatskoga naroda, ona je nastala i kao iznimno ambiciozna promocija autorove zamisli o političkom uređenju Hrvatskog Kraljevstva nakon konačnog prestanka osmanske opasnosti.
Vlad III. i Nikola Modruški – Drakula očima hrvatskog humanista
Vlad III. Țepeș, poznatiji kao Drakula, danas je jedna od najpopularnijih rumunjskih povijesnih ličnosti. Iako su tome pridonijeli ponajprije istoimeni roman Brama Stokera, odnosno njegove mnogobrojne filmske adaptacije, znatan utjecaj na razvoj slike o...