Vlad III. i Nikola Modruški – Drakula očima hrvatskog humanista
Vlad III. Țepeș, poznatiji kao Drakula, danas je jedna od najpopularnijih rumunjskih povijesnih ličnosti. Iako su tome pridonijeli ponajprije istoimeni roman Brama Stokera, odnosno...
Jedan Ludovik Crijević Tuberon i dva pogleda na Turke?
Predodžba da su muslimani neprijatelji kršćanstva, ali ne bilo kakvi već oni temeljni, postoji još od vremena križarskih ratova. U tom vremenu, Europa kao...
Futurologija kao povijesna disciplina: procjena vjerodostojnosti na temelju primjera
U suvremenom svijetu sve je cjenjenija vještina predviđanja budućnosti na temelju dostupnih podataka koja se naziva futurologija. Sama disciplina nije novotvorevina, budući da ju...
Plava ili kako napisati povijest jedne boje
Iako srodne, povijest i povijest umjetnosti ipak smo skloni promatrati kao odvojene znanstvene discipline, koje svoje spoznaje međusobno dijele samo u situacijama kad im...
Partizanska ratna propaganda: O “švapskoj gamadi” i “pobješnjelim ustaškim zvijerima”
Nakon 1943. godine propaganda NOP-a bila je usmjerena na diskreditiranje preostalih protivnika: njemačko-ustaških jedinica, kralja Petra II. Karađorđevića i izbjegličke vlade te četničkog pokreta. U opsežnom članku Partizanska propaganda na zadarskom području 1943.-1945. s naglaskom na ulogu Komunističke partije Hrvatske, Mateo Bratanić i Tomislav Ražnjević analizirali su nositelje propagande, partizanski tisak i Komunističku partiju Hrvatske te odjeke ratne i političke partizanske propagande na zadarskom području tijekom posljednje dvije godine Drugog svjetskog rata.
Historiografija o vampirima
Uvod
Jedan od zanimljivih, a uz to kontroverznih fenomena u suvremenoj kulturi jesu vampiri. Svoju popularnost duguju mnogobrojnim romanima, filmovima ili serijama u kojima se...
Ustaškinja: između antifeminističkog diskursa i emancipacijskog duha
Časopis "Ustaškinja" izlazio je jednom mjesečno od travnja 1942. do travnja 1945. godine, a urednice su bile intelektualke unutar Ustaškog pokreta. Unatoč vrlo očitom antifeminističkom i antipartizanskom diskursu, u djelovanju ovih intelektualki prepoznaje se i zametak emancipacijskog duha, duha koji se javio u ženama koje su ravnopravno željele sudjelovati u poslijeratnoj obnovi nacije. Upravo je ovaj časopis u recentnom radu "Ustaškinja - propagandno glasilo žena Ustaškog pokreta: antifeminizam u ustaškoj propagandi (2018.), analizirala Ana Jelinić.