Partizanska ratna propaganda: O “švapskoj gamadi” i “pobješnjelim ustaškim zvijerima”
Nakon 1943. godine propaganda NOP-a bila je usmjerena na diskreditiranje preostalih protivnika: njemačko-ustaških jedinica, kralja Petra II. Karađorđevića i izbjegličke vlade te četničkog pokreta. U opsežnom članku Partizanska propaganda na zadarskom području 1943.-1945. s naglaskom na ulogu Komunističke partije Hrvatske, Mateo Bratanić i Tomislav Ražnjević analizirali su nositelje propagande, partizanski tisak i Komunističku partiju Hrvatske te odjeke ratne i političke partizanske propagande na zadarskom području tijekom posljednje dvije godine Drugog svjetskog rata.
DEUS VULT: ratovanje kao čin ljubavi?
Pojavivši se na razmeđi 11. i 12. stoljeća, križarski su pohodi obilježili epohu razvijenoga srednjeg vijeka, na svom vrhuncu obuhvativši čitava onodobna društva. Štoviše,...
Svjedočanstva odraslih o djetinjstvu u Domovinskom ratu
Gabrijela Baričić, kustosica u Muzeju Slavonije u našem je razgovoru detaljno pričala o istraživanju djece, žrtava rata u Domovinskom ratu u Slavonskom Brodu. U istraživanju "Djeca, žrtve Domovinskog rata u Slavonskom Brodu" Gabrijela Baričić koristila je između ostalog i metodu oralne historije. U radu su korištena usmena svjedočanstva osamero nasumično izabranih kazivača koji su zadovoljavali dva kriterija: dobni kriterij (da su 1992. bili djeca do 17 godina starosti) i boravišni kriterij (da su tijekom rata živjeli i polazili školu u Slavonskom Brodu). Osim toga, razgovor je obavljen i s dvoje profesora. Za potrebe ovog članka, prenijet će se samo neka od svjedočanstava. Zapise s intervjua ustupila je Gabrijela Baričić.
Ustaškinja: između antifeminističkog diskursa i emancipacijskog duha
Časopis "Ustaškinja" izlazio je jednom mjesečno od travnja 1942. do travnja 1945. godine, a urednice su bile intelektualke unutar Ustaškog pokreta. Unatoč vrlo očitom antifeminističkom i antipartizanskom diskursu, u djelovanju ovih intelektualki prepoznaje se i zametak emancipacijskog duha, duha koji se javio u ženama koje su ravnopravno željele sudjelovati u poslijeratnoj obnovi nacije. Upravo je ovaj časopis u recentnom radu "Ustaškinja - propagandno glasilo žena Ustaškog pokreta: antifeminizam u ustaškoj propagandi (2018.), analizirala Ana Jelinić.
Vlad III. i Nikola Modruški – Drakula očima hrvatskog humanista
Vlad III. Țepeș, poznatiji kao Drakula, danas je jedna od najpopularnijih rumunjskih povijesnih ličnosti. Iako su tome pridonijeli ponajprije istoimeni roman Brama Stokera, odnosno...
Ambiciozni Pavao Ritter Vitezović i PROTOTIP NACIONALNOG EPA: “Uplakana Hrvatska”
Osim što je nedavno prevedena "Uplakana Hrvatska" prototip nacionalnog epa, konstruirane pripovijesti o podrijetlu, povijesti i identitetu hrvatskoga naroda, ona je nastala i kao iznimno ambiciozna promocija autorove zamisli o političkom uređenju Hrvatskog Kraljevstva nakon konačnog prestanka osmanske opasnosti.
Antun Gustav Matoš o Mađarima: “Srbija izvozi svinje, Ugarska izvozi Mađarice”
„U kulturi ništa, ama baš ništa nemamo zajedničko s Mađarima. Mi dugujemo Zapadu, naročito Nijemcima i Talijanima, pa dok smo davali mađarskoj kulturi naših ljudi kao Vitez, Nikola Zrinjski, Utješenović i Petrović-Petőfi, od Mađara ne primismo baš ništa. Mi smo kao prava Evropa Arijci, oni to nisu.“