Ustaškinja: između antifeminističkog diskursa i emancipacijskog duha
Časopis "Ustaškinja" izlazio je jednom mjesečno od travnja 1942. do travnja 1945. godine, a urednice su bile intelektualke unutar Ustaškog pokreta. Unatoč vrlo očitom antifeminističkom i antipartizanskom diskursu, u djelovanju ovih intelektualki prepoznaje se i zametak emancipacijskog duha, duha koji se javio u ženama koje su ravnopravno željele sudjelovati u poslijeratnoj obnovi nacije. Upravo je ovaj časopis u recentnom radu "Ustaškinja - propagandno glasilo žena Ustaškog pokreta: antifeminizam u ustaškoj propagandi (2018.), analizirala Ana Jelinić.
“Židomarksisti htjeli bi biti gospodari hrvatskog naroda”: Antisemitska karikatura u Hrvatskoj
Početkom 20. stoljeća javlja se moderni antisemitizam koji je Židove povezivao s prijetnjama kao što su liberalizam, kapitalizam, kozmopolitizam, komunizam, marksizam, masonstvo... Posebno je bila naglašavana uloga Židova u boljševističkom pokretu (Trocki, Kamenjev, Zinovjev…) što je naposljetku i rezultiralo poistovjećivanjem Židova s komunistima i marksistima.
Antun Gustav Matoš o Mađarima: “Srbija izvozi svinje, Ugarska izvozi Mađarice”
„U kulturi ništa, ama baš ništa nemamo zajedničko s Mađarima. Mi dugujemo Zapadu, naročito Nijemcima i Talijanima, pa dok smo davali mađarskoj kulturi naših ljudi kao Vitez, Nikola Zrinjski, Utješenović i Petrović-Petőfi, od Mađara ne primismo baš ništa. Mi smo kao prava Evropa Arijci, oni to nisu.“
Osmanski identitet – muslimani, Turci i(li) „Rimljani“?
Ušavši u europsku imaginaciju kao "civilizacijski drugi" paralelno sa svojim ulaskom na bojno polje, osmanski protivnici kroz dugo su razdoblje nazivani jednostavno Turcima, o čemu svjedoči i pozamašan korpus hrvatske humanističke književnosti. S druge...
DEUS VULT: ratovanje kao čin ljubavi?
Pojavivši se na razmeđi 11. i 12. stoljeća, križarski su pohodi obilježili epohu razvijenoga srednjeg vijeka, na svom vrhuncu obuhvativši čitava onodobna društva. Štoviše, njihov je utjecaj na svjetsku povijest ostao toliko snažan da...
Kosovski Kulturkampf – Miloš Obilić ili Mirosh Kopiliq?
Aleksandar Pavlović: Imaginarni Albanac
Nakon niza etničkih tenzija koje su rezultirale najprije ratnim stanjem krajem 1990-ih, a potom i proglašenjem neovisnosti Kosova 2008. godine, kosovsko pitanje do danas ostaje točkom prijepora između Srba i Albanaca...
Ima li neandertalske krvi u našim žilama?
U suvremenoj historiografiji sve se više pojavljuju rasprave o postanka čovjeka – homo sapiensa – tog stvorenja čije ime ukazuje na posjedovanje svojevrsnog super uma. Vrsta je to koja se u modernom dobu nerazmjerno...