Ustaškinja: između antifeminističkog diskursa i emancipacijskog duha

Časopis "Ustaškinja" izlazio je jednom mjesečno od travnja 1942. do travnja 1945. godine, a urednice su bile intelektualke unutar Ustaškog pokreta. Unatoč vrlo očitom antifeminističkom i antipartizanskom diskursu, u djelovanju ovih intelektualki prepoznaje se i zametak emancipacijskog duha, duha koji se javio u ženama koje su ravnopravno željele sudjelovati u poslijeratnoj obnovi nacije. Upravo je ovaj časopis u recentnom radu "Ustaškinja - propagandno glasilo žena Ustaškog pokreta: antifeminizam u ustaškoj propagandi (2018.), analizirala Ana Jelinić. 

“Židomarksisti htjeli bi biti gospodari hrvatskog naroda”: Antisemitska karikatura u Hrvatskoj

Početkom 20. stoljeća javlja se moderni antisemitizam koji je Židove povezivao s prijetnjama kao što su liberalizam, kapitalizam, kozmopolitizam, komunizam, marksizam, masonstvo... Posebno je bila naglašavana uloga Židova u boljševističkom pokretu (Trocki, Kamenjev, Zinovjev…) što je naposljetku i rezultiralo poistovjećivanjem Židova s komunistima i marksistima.

Antun Gustav Matoš o Mađarima: “Srbija izvozi svinje, Ugarska izvozi Mađarice”

„U kulturi ništa, ama baš ništa nemamo zajedničko s Mađarima. Mi dugujemo Zapadu, naročito Nijemcima i Talijanima, pa dok smo davali mađarskoj kulturi naših ljudi kao Vitez, Nikola Zrinjski, Utješenović i Petrović-Petőfi, od Mađara ne primismo baš ništa. Mi smo kao prava Evropa Arijci, oni to nisu.“

Predrasuda kao presuda: europski Židovi i „krvna libela“ od antike do 20. stoljeća

Premda bi prikazivanje progonstava kao konstantnih bilo u suprotnosti s povijesnim izvorima potvrđenim razdobljima mirne koegzistencije, židovske zajednice u Europi kroz stoljeća prije svojega gotovo potpunog uništenja u Drugom svjetskom ratu suočavale su se...

Kome točno pripada Karlo Veliki?

Povijesne ličnosti i njihova budućnost nakon smrti? Aproprijacija herojskih figura srednjega vijeka (ali i drugih povijesnih epoha) unutar nacionalne povijesti čest je čin legitimacije raznih tradicija, pojačan buđenjem nacija 19. stoljeća te aktualan sve do...

Frankapanski mit o rimskom podrijetlu nije bio tek izraz “humanističke mode”

Kada je u pitanju dobro poznati frankapanski mit o rimskom podrijetlu, mit temeljem kojeg su se knezovi Krčki počeli nazivati Frankapanima, povjesničari su se uglavnom manje bavili mitom, a više potragom za stvarnim podrijetlom knezova Krčkih.

Profesor i filolog – akademski put J. R. R. Tolkiena

Hobbit i Lord of the Rings, a onda i ostale priče o fantastičnim svjetovima književna su djela koja su proslavila Tolkiena. No, osim pisanja djela o imaginarnom svijetu Međuzemlja, koja su nadahnuta germanskim epovima...