Futurologija kao povijesna disciplina: procjena vjerodostojnosti na temelju primjera
U suvremenom svijetu sve je cjenjenija vještina predviđanja budućnosti na temelju dostupnih podataka koja se naziva futurologija. Sama disciplina nije novotvorevina, budući da ju je još 1943. godine definirao njemački znanstvenik rođen u Ukrajini,...
Ravna Zemlja – srednjovjekovni ili moderni mit?
„Vođeni utjecajem Katoličke Crkve, koja je naučavala kako se sve znanje potrebno ljudskom rodu nalazi u Bibliji, kažnjavajući one koji su napuštali te nametnute okvire, ljudi u srednjem vijeku vjerovali su da je Zemlja...
„Taj strašni srednji vijek!“ – o medievalizmu u hrvatskim medijima
Tekst koji slijedi nastao je u sklopu kolegija "Historijska imagologija" koji na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu izvodi dr. sc. Zrinka Blažević.
„Mračno doba“ – od njegovog svršetka do današnjeg dana
Uporaba pridjeva srednjovjekovno kao derogativnog...
Partizanska ratna propaganda: O “švapskoj gamadi” i “pobješnjelim ustaškim zvijerima”
Nakon 1943. godine propaganda NOP-a bila je usmjerena na diskreditiranje preostalih protivnika: njemačko-ustaških jedinica, kralja Petra II. Karađorđevića i izbjegličke vlade te četničkog pokreta. U opsežnom članku Partizanska propaganda na zadarskom području 1943.-1945. s naglaskom na ulogu Komunističke partije Hrvatske, Mateo Bratanić i Tomislav Ražnjević analizirali su nositelje propagande, partizanski tisak i Komunističku partiju Hrvatske te odjeke ratne i političke partizanske propagande na zadarskom području tijekom posljednje dvije godine Drugog svjetskog rata.
Vlad III. i Nikola Modruški – Drakula očima hrvatskog humanista
Vlad III. Țepeș, poznatiji kao Drakula, danas je jedna od najpopularnijih rumunjskih povijesnih ličnosti. Iako su tome pridonijeli ponajprije istoimeni roman Brama Stokera, odnosno njegove mnogobrojne filmske adaptacije, znatan utjecaj na razvoj slike o...