Ambiciozni Pavao Ritter Vitezović i PROTOTIP NACIONALNOG EPA: “Uplakana Hrvatska”
Osim što je nedavno prevedena "Uplakana Hrvatska" prototip nacionalnog epa, konstruirane pripovijesti o podrijetlu, povijesti i identitetu hrvatskoga naroda, ona je nastala i kao iznimno ambiciozna promocija autorove zamisli o političkom uređenju Hrvatskog Kraljevstva nakon konačnog prestanka osmanske opasnosti.
Rusija kao ‘Treći Rim’ – vjersko upozorenje, imperijalna ideologija ili historiografski konstrukt?
Nedavni intervju ruskog predsjednika Vladimira Putina, u kojem je pravo na osvajanje dijelova ukrajinskog teritorija branio (iskrojenim) povijesnim argumentima, ponovno je skrenuo pažnju na mnoge ruske – ali i općenite – mitove, simbolike te...
Dugačka kosa Merovinga – kršćanska reinterpretacija poganskog simbola
Germanski Sakralkönigtum i Goosmanova teza
Osim istaknutije uloge Klodviga, kao vladara za čijeg su kraljevanja Franci pokršteni, u općoj percepciji franačke prošlosti prevladava slika Merovinga kao dinastije koja je poslužila tek kao priprema za dolazak...
“Židomarksisti htjeli bi biti gospodari hrvatskog naroda”: Antisemitska karikatura u Hrvatskoj
Početkom 20. stoljeća javlja se moderni antisemitizam koji je Židove povezivao s prijetnjama kao što su liberalizam, kapitalizam, kozmopolitizam, komunizam, marksizam, masonstvo... Posebno je bila naglašavana uloga Židova u boljševističkom pokretu (Trocki, Kamenjev, Zinovjev…) što je naposljetku i rezultiralo poistovjećivanjem Židova s komunistima i marksistima.
Predrasuda kao presuda: europski Židovi i „krvna libela“ od antike do 20. stoljeća
Premda bi prikazivanje progonstava kao konstantnih bilo u suprotnosti s povijesnim izvorima potvrđenim razdobljima mirne koegzistencije, židovske zajednice u Europi kroz stoljeća prije svojega gotovo potpunog uništenja u Drugom svjetskom ratu suočavale su se...
Ravna Zemlja – srednjovjekovni ili moderni mit?
„Vođeni utjecajem Katoličke Crkve, koja je naučavala kako se sve znanje potrebno ljudskom rodu nalazi u Bibliji, kažnjavajući one koji su napuštali te nametnute okvire, ljudi u srednjem vijeku vjerovali su da je Zemlja...
Svjedočanstva odraslih o djetinjstvu u Domovinskom ratu
Gabrijela Baričić, kustosica u Muzeju Slavonije u našem je razgovoru detaljno pričala o istraživanju djece, žrtava rata u Domovinskom ratu u Slavonskom Brodu. U istraživanju "Djeca, žrtve Domovinskog rata u Slavonskom Brodu" Gabrijela Baričić koristila je između ostalog i metodu oralne historije. U radu su korištena usmena svjedočanstva osamero nasumično izabranih kazivača koji su zadovoljavali dva kriterija: dobni kriterij (da su 1992. bili djeca do 17 godina starosti) i boravišni kriterij (da su tijekom rata živjeli i polazili školu u Slavonskom Brodu). Osim toga, razgovor je obavljen i s dvoje profesora. Za potrebe ovog članka, prenijet će se samo neka od svjedočanstava. Zapise s intervjua ustupila je Gabrijela Baričić.