Gundulićev Osman: Reformnokatolički ilirizam i slovinski prostor

Prostori su uvijek i simboli, a književni prostori jesu mentalni prostori koji zajedno s realnim, materijalnim prostorom tvore življeni i društveni prostor. Čitanje do sad neprepoznatih značenja prostora posebno je inovativno u analizi prvijenca među kanonskim djelima 17. stoljeća - Gundulićevog Osmana, o kojem je navodno napisano sve što se moglo napisati.

PRIČA O PRAŠIMIRU – nastavne metode i što s njima? [1/3]

Pojmovna i koncepcijska zbrka nigdje u pedagogiji nije tako velika kao u metodici nastave. (Meyer 2005:74) Ako se prisjetite svojih školskih ili sveučilišnih nastavnika, svaki od njih imao je određeni stil poučavanja kojega se više ili...

Smrt stenjevačkih umjetnika: Vladimir Vidrić, Ante Kovačić, Slava Raškaj

Pjesniku Vladimiru Vidriću, književniku Anti Kovačiću i slikarici Slavi Raškaj zajednička je tragična sudbina zbog koje su završili i umrli u Kraljevskom i zemaljskom Zavodu za umobolne u Stenjevcu. U prilogu donosimo nekoliko izvora...

Ravna Zemlja – srednjovjekovni ili moderni mit?

„Vođeni utjecajem Katoličke Crkve, koja je naučavala kako se sve znanje potrebno ljudskom rodu nalazi u Bibliji, kažnjavajući one koji su napuštali te nametnute okvire, ljudi u srednjem vijeku vjerovali su da je Zemlja...

Christopher Clark: Kako je Europa pošla u rat 1914. godine?

Povodom tadašnje stogodišnjice početka Prvoga svjetskog rata, krajem 2014. godine na Sveučilištu u Maastrichtu održano je predavanje australskog povjesničara i profesora suvremene europske povijesti na Sveučilištu Cambridge Christophera Clarka naslovljeno „How Europe Went to...

Zarobljenička dilema u Prvom svjetskom ratu

Pad u zarobljeništvo u Prvom svjetskom ratu bio je svakodnevna pojava na ratno aktivnoj fronti – gotovo je nemoguće izračunati koliko je na svakoj zaraćenoj strani vojnika palo u zarobljeništvo. Kako bi se opisala...

Pablo Picasso i muze/ljubavnice: Egzekucija prve supruge – PODCAST

Pablo Picasso naslikao je 1931. godine "Ženu sa stiletom". To djelo jedna je od dvije Picassove reference na "Maratovu smrt" Jeana Louisa Davida. Ipak, osim referenci na "Maratovu smrt", povjesničari umjetnosti u ovom djelu prepoznaju i Picassovu privatnu priču.