Zašto je Matija Gubec bio smaknut na toliko nemilosrdan i atipičan način?
Dok su se znameniti muževi nacionalne povijesti poput kralja Tomislava, bana Jelačića, Nikole Šubića Sigetskog, Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana, izmjenjivali na prijestolju kulturalnog pamćenja paralelno sa smijenama političkih i kulturnih režima, jedan od njih zadržavao se na vrhu hijerarhije i uglavnom je preživljavao sve režime.
Metodička vježba: Egipat i mumificiranje naranče
Uz praktičan rad na mumificiranju jedne naranče učenici mogu tijekom izvođenja ove vježbe naučiti i kako se izvodio postupak mumificiranja u Egiptu te kako su se ljudi odnosili prema mumijama i mumificiranju od srednjeg vijeka do 19. stoljeća kada se počinju provoditi sustavna istraživanja starog Egipta. Vježba je namijenjena učenicima petog razreda.
Prostitucija, pobačaj i kriminal: život jedne srednjovjekovne prostitutke
„Morat ćeš mi odrezati ruke i noge kako bih šutjela!“, prkosno je vikala Els von Eichstätt, žena koja je u petnaestostoljetnoj Njemačkoj natjerana na...
Zašto je priča o masakru Romanovih u podrumu Ipatijevljeve kuće malo vjerojatna?
„Kad vas jednom uhvati priča o Romanovima, bijeg je nemoguć“, navodi T. G. Bolen na početku svoje knjige The Romanovs' Murder Case: The Myth...
Povijest bez tiranije: Kako kroz nastavu razvijati ključne vještine
Učenicima petog razreda, koji su iznimno motivirani i znatiželjni te vole povijest, često problem predstavlja nastavni sadržaj, jer uključuje mnoge za njih apstraktne pojmove....
Michaël Borremans kroz djela: Kunsthistorisches Museum
Kunsthistorisches Museum Wien nedavno je objavio razgovor kustosa Jaspera Sharpa s belgijskim umjetnikom Michaëlom Borremansom (1963.). U razgovoru kustos Sharp i Borremans prolaze kroz umjetničke klasike ili djela iz Borremansovog opusa. Dotiču se Brueghela, Van Eycka, Caravaggia te tema kao što su ravnopravnost žena u (povijesti) umjetnosti, odnos prema tradiciji te najviše Borremansovog pristupa umjetničkom stvaranju.
ŽENKA FRANGEŠ: Jasan pogled, točni sud, žilava ustrajnost i vjera u sebe
Naš je narod u Ženki Frangeš izgubio velikog izdržljivog idealnog narodnog radnika, čija je snaga bila u zanosu, u znanju, u postojanosti, u svim vrlinama pravog čovjeka i svim krijepostima žene i majke. Ovim je riječima Marija Jurić Zagorka opisala duh hrvatske kulturne djelatnice Ženke Frangeš u časopisu „Ženski list“ 1936. godine, nedugo nakon njene smrti 1935. godine. Supruga je poznatog hrvatskog kipara Roberta Mihanovića Frangeša (1872.-1940.) i majka slikarice Branke Frangeš Hegedušić (1906.-1985.). S druge strane, zapamćena je po predanom promicanju hrvatske narodne pučke umjetnosti i obrta i odlučila se raditi sistematski i izdržljivo, da za taj seljački kućni obrt zagrije grad.