Antun Augustinčić: Nadgrobni spomenik Bogdana Svobode u Varaždinu
Na varaždinskome groblju, tome neobičnom, ali svjetski čuvenome spomeniku baroknoga grada, svega dvije šljunčane uličice desno od odarnice, na nadgrobnoj ploči grobnice od očiju prolaznika djelomično sakrivena visokim i izduženim ošišanim zimzelenim tujama, na malom i niskom kamenom postolju – odmara djevojka, u kontemplativnoj mirnoći, spokoju. Takvom ju je oblikovao hrvatski kipar Antun Augustinčić, i na ovalnom postolju uz svoje prezime dodao joj i godinu postanka, 1938. Njezin brončani odljev prolaznike podsjeća na pokojnika Bogdana Svobodu i, s minućem vremena, kao nadgrobni spomenik, na ostale članove te znamenite varaždinske obitelji.
(Mito)historija – (de)konstruiranje hrvatskog nacionalnog narativa
Uvodne napomene
Historija, kao humanistička disciplina, veoma je bitna za formiranje i čuvanje kolektive memorije te otvorena utjecajima sveukupne društvene realnosti ili duha doba. Ti...
“How Are Things in Tito-Slavia?”
Katolički mediji – zamašnjak američkog anti-komunizma
Unatoč preostatcima protestantske netrpeljivosti, u međuratnom razdoblju broj i utjecaj katolika u SAD-u znatno je porastao; s 36% svih...
Kako smo oživjeli heroje Domovinskog rata
S današnjim danom započinje studeni, kojega bismo i službeno mogli nazvati mjesecom posvećenom smrti, budući da se upravo u tom mjesecu obilježavaju dva državna...
Mostarska konferencija ARS SACRA: lučonoša multidisciplinarnosti
U organizaciji Studija povijesti umjetnosti Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Mostaru, 21. i 22. studenoga 2024. godine, održana je treća ARS SACRA, Međunarodna konferencija o...
Bitka kod Lepanta: mletačka propaganda o slavnoj pobjedi
Dana 7. listopada 1571. godine odigrala se svojevrsna prekretnica u dotadašnjim mletačko-osmanskim sukobima. Pomorska bitka kod Lepanta završila višestruko većim gubicima za osmansku negoli za mletačku stranu. Nakon što su se diljem Europe proširile vijesti o pobjedi, došlo je do brojnih i ubrzano organiziranih proslava poput one u Briselu održane 30. listopada te u Madridu nekoliko dana kasnije.
PAVAO RITTER VITEZOVIĆ: začetnik hrvatske nacionalne ideologije
Pavao Ritter Vitezović (1652.-1713.), barun i podžupan Like i Krbave, dvorski agent na Bečkome dvoru i savjetnik pregovarač kod potpisivanja mira u Srijemskim Karlovcima jedan je od najsvestranijih i najučenijih ljudi ranomodernog razdoblja, a ujedno je i začetnik hrvatske nacionalne ideologije.














