Epidemija kuge 1815.-1816. – od bježanja u šumu i raširenog straha do zatvaranja kuća
Kada promatramo dostupnu literaturu i povijesne izvore o takozvanoj zadnjoj velikoj epidemiji kuge u Europi možemo doći do zapisa o bježanju ljudi u šumu, raširenog straha diljem hrvatskih povijesnih prostora zbog epidemije kuge i...
Malo ledeno doba i kako je na tron dospjelo PIVO? – PODCAST
Austrija, Njemačka, Velika Britanija i druge europske države danas su nacije piva, a stanovnici SAD-a su čak i danas, u razdoblju globalizacije mnogo veći potrošači piva u odnosu na vino. Upravo su ta europska područja tijekom srednjeg vijeka bila primarno potrošači vina. Današnji primat piva oblikovale su klimatske promjene koje su zadesile Zemlju prije oko petsto godina.
Zrinka Nikolič Jakus o djetinjstvu i emocijama u predmodernom razdoblju
U izlaganju o povijesti djetinjstva u srednjem vijeku i povijesti emocija, objavljenom u Historijskom zborniku, Zrinka Nikolić Jakus osvrnula se na česti citat iz romana Leslie Poles Hartleya „Povijest je strana zemlja: tamo čine stvari drukčije“. Nikolić Jakus je upozorila na negativnu praksu drastičnog distanciranja od Drugog iz prošlosti koje upućuje na opasnost od drastičnog distanciranja od Drugog u sadašnjosti.
Je li Nikola Šubić Zrinski želio postati hrvatskim kraljem?
Kolumna "Druga strana" bavi se prezentacijom stavova povjesničara koji na znanstveno utemeljeni način preispituju ili iz drugoga kuta sagledavaju dominantne i etablirane historiografske stavove te prezentacijom stavova koji su - iako možda danas već općeprihvaćeni...
Gubili su se životi, hrana i imovina, a Varaždinci su rekordno izgradili čak 3...
Što bi vas nagnalo da u trenucima kada se gube ljudski životi, stoka i imovina, u samo pedesetak godinu izgradite čak tri zavjetne kapele? Upravo se to desilo u Varaždinu koji je tako postao grad u kojem je u europskom kontekstu, u najkraćem razdoblju s obzirom na broj stanovništva vjerojatno sagrađen najveći broj zavjetnih crkava.
IGNJAT MARTINOVIĆ: FRANJEVAC, SVEĆENIK, MASON, UROTNIK. Na kojoj je strani povijesti?
Prema kurikulumu predmeta „Povijest“ za osnovne škole i gimnazije iz 2019., „razvijajući povijesnu perspektivu, učenik će identificirati vrijednosti, vjerovanja i prakse pojedinaca i zajednica u različitim razdobljima i razlikovati ih od onih u današnjici“....
Tri perspektive smrti Petra Zrinskog i Frana Krste Frankapana 30. 4. 1671.
Aktualni kurikulum za nastavni predmet povijest navodi: "Svrha je poučavanja i učenja povijesti razviti u učeniku sposobnost povijesnog mišljenja." Da bi to mogli učenici trebaju razvijati temeljne vještine među kojima se navode razmatranje konteksta...