Tri perspektive smrti Petra Zrinskog i Frana Krste Frankapana 30. 4. 1671.

Aktualni kurikulum za nastavni predmet povijest navodi: "Svrha je poučavanja i učenja povijesti razviti u učeniku sposobnost povijesnog mišljenja." Da bi to mogli učenici trebaju razvijati temeljne vještine među kojima se navode razmatranje konteksta...

Trgovac Josip Šipuš: “Temelj žitne trgovine po svojoj naravi i povijesti”

Temelj žitne trgovine po svojoj naravi i povijesti djelo je hrvatskog ekonomista, pisca i trgovca Josipa Šipuša. U hrvatskoj povijesti upamćen je kao prvi hrvatski ekonomist koji u svojoj ekonomskoj misli zastupa liberalne ekonomske stavove Adama Smitha i protivljenje državnoj intervenciji u gospodarstvu, posebice u trgovini žitom.

Zapisi iz Belišća: Povijest okoliša i današnji biseri prirode

U novom dijelu Zapisa možete vidjeti i zemljovide iz 18. i 19. stoljeća dijelova slavonske Podravine Vode li čovjek i ostatak prirode sukob, suživot ili međuodnos već desetljećima, stoljećima ili tisućljećima? O navedenim akterima možemo...

Je li Nikola Šubić Zrinski želio postati hrvatskim kraljem?

Kolumna "Druga strana" bavi se prezentacijom stavova povjesničara koji na znanstveno utemeljeni način preispituju ili iz drugoga kuta sagledavaju dominantne i etablirane historiografske stavove te prezentacijom stavova koji su - iako možda danas već općeprihvaćeni...

Stalna opasnost: Petstogodišnja borba protiv kuge

Vrućica, slabost, glavobolja, otečeni jezik, žeđ, drhtavica, povraćanje, otečeni limfni čvorovi i krvavi kašalj samo su neki od učestalih simptoma koji su se javljali kod oboljelih od bubonske kuge. Epidemija bubonske kuge obično je zahvaćala stanovništvo u uvjetima gladi, siromaštva, prenapučenosti i loših higijenskih prilika, a kod 60% oboljelih bila je - smrtonosna. 

Ratom stvorena divljina – kako je priroda pokorila slavonsko pograničje

Kontekst Osmanska ekspanzija u Europu, započeta 1352. godine osvajanjem Galipolja, zaustavit će se tek 200-ak godina kasnije duboko u jugoistočnoj Europi, upravo na povijesnom prostoru Hrvatskog i Slavonskog Kraljevstva. Sredinom 16. stoljeća – nakon pada...

Što je novo u ranomodernoj povijesti Habsburške monarhije? 6. znanstveni kolokvij na Filozofskom fakultetu

Koji su pristupi istraživanju žena i rodnih uloga u ranomodernoj povijesti i kako tome pomaže istraživanje tekstualnih praksi? Kako se Habsburška Monarhija uklapa u istraživanje atlantskoga svijeta? Kako globalnu povijest utkati u lokalne studije...