Ratom stvorena divljina – kako je priroda pokorila slavonsko pograničje

Kontekst Osmanska ekspanzija u Europu, započeta 1352. godine osvajanjem Galipolja, zaustavit će se tek 200-ak godina kasnije duboko u jugoistočnoj Europi, upravo na povijesnom prostoru Hrvatskog i Slavonskog Kraljevstva. Sredinom 16. stoljeća – nakon pada...

Hodočašće Milosti – pobuna protiv tudorskog razaranja engleskih samostana?

Godine 1521. papa Lav X. engleskog je kralja Henrika VIII. Tudora, zbog njegovih zasluga u obrani Katoličke Crkve od novonastale luteranske prijetnje, nazvao Zaštitnikom vjere. Nepuno desetljeće i pol nakon toga, 1534. godine, isti...
Feudalizam u SV

Feudalizam – najveća historiografska laž?

Kolumna "Druga strana" bavi se prezentacijom stavova povjesničara koji na znanstveno utemeljeni način preispituju ili iz drugoga kuta sagledavaju dominantne i etablirane historiografske stavove te prezentacijom stavova koji su - iako možda danas već općeprihvaćeni...

Renesansa ili renesanse? Promišljanje jednog pojma

Kada je Giorgio Vasari u svom djelu Le Vite de' più eccellenti pittori, scultori, ed architettori iz 1550. godine prvi puta upotrijebio riječ renesansa, postalo je jasno da se samo definira ono što je...

Politički sustavi moći i dubrovačka urbana kultura u renesansnoj ljubavnoj lirici

U okviru pojave petrarkizma i ljubavne lirike na istočnoj obali Jadrana, Dubrovnik je bio i ishodište i žarište - neprocjenjiv za stvaranje kasnije dubrovačke i dalmatinske renesansne književnosti. Upravo su Dubrovčani Šišmund Menčetić i Džore Držić mogući "začinjavci" koje je Marulić spomenuo u predgovoru Judite. U kojoj mjeri najstarija dubrovačka lirika svjedoči o počecima procesa individualizacije, a u kojoj mjeri o snažnom duhu kolektivizma pisao je Tomislav Bogdan u jednoj od studija iz recentno objavljene knjige Prva svitlos. Studije o hrvatskoj renesansnoj književnosti (2017.)

„Malo ledeno doba“ i progoni vještica – uzročno-posljedična veza?

Bez obzira na različitost motiva pojedinaca i skupina koje se bave njihovim proučavanjem, progoni vještica već desetljećima čine jednu od najpopularnijih povijesnih tema. Međutim, pod utjecajem popularne kulture i/ili suvremenih ideologija, to je proučavanje...

Epidemija kuge 1815.-1816. – od bježanja u šumu i raširenog straha do zatvaranja kuća

Kada promatramo dostupnu literaturu i povijesne izvore o takozvanoj zadnjoj velikoj epidemiji kuge u Europi možemo doći do zapisa o bježanju ljudi u šumu, raširenog straha diljem hrvatskih povijesnih prostora zbog epidemije kuge i...