Toma Erdődy – kako je stvoren nacionalni heroj
Uz Petra Zrinskog, Frana Krstu Frankopana i Nikolu Šubića, jedan od ranonovovjekovnih nacionalnih heroja je i Toma II. Erdődy, znameniti junak čiji je mit preživio brojne povijesne kontekste i (re)vitalizirao se u više pisanih, slikanih i klesanih medija. Naposljetku, Erdődyjev mit postao je jednim od ključnih nacionalnih ideologema devetnaestostoljetnog nacionalnog romantizma.
Ukroćena moć velike rijeke – rekonstrukcija toka Save na prostoru Zagreba u 18. i...
Današnjem pogled na rijeku Savu – koja u nekoliko polukružnih poteza elegantno vijuga između Podsusedskog i Domovinskog mosta – u potpunosti je skriven pravi karakter ove rijeke koja je nekoć dominirala nizinom ispred Zagreba....
Zašto je Matija Gubec bio smaknut na toliko nemilosrdan i atipičan način?
Dok su se znameniti muževi nacionalne povijesti poput kralja Tomislava, bana Jelačića, Nikole Šubića Sigetskog, Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana, izmjenjivali na prijestolju kulturalnog pamćenja paralelno sa smijenama političkih i kulturnih režima, jedan od njih zadržavao se na vrhu hijerarhije i uglavnom je preživljavao sve režime.
Od vojnika preko roba do pisca – Cervantes i iskustvo muslimanskog zarobljeništva
Miguel de Cervantes – pisac i vojnik
Miguel de Cervantes Saavedra (1547. – 1616.) jedan je od najvećih pisaca španjolske književnosti, a njegovo najpoznatije djelo – Don Quijote – krasi liste obaveznih školskih lektira u...
Kazna ili kušnja: duhovna borba s bolešću koja je stvorila vlastitu ikonografiju
Pandemija COVID-19 ponovo je u vjerničkoj populaciji u masovnom obliku otkrila dva pristupa shvaćanja krize s kojom se cijela svjetska populacija suočava: poimanje pandemije kao kazne za ljudske grijehe i poimanje te bolesti kao kušnje, testa koji će dovesti do pročišćenja pojedinaca i društva. Oba pristupa bila su dominantna u točno određenom periodu povijesti Katoličke crkve i oba su rezultirala i potencirala razvoj bogate protukužne ikonografije koja nam mnogo govori kako o tadašnjoj medicinskoj borbi tako i o duhovnoj borbi protiv epidemija.
“Krajišnička pisma”: Prikaz jedne važne, a u hrvatskoj historiografiji nezapažene zbirke izvora
Zadnjih nekoliko desetljeća historiografija sve više u fokus svojih istraživanja stavlja "obične ljude" i povijest svakodnevice, ostavljajući po stranu priče o "velikim muškarcima" i velikim političko-vojnim događajima. Iako je takav trend nešto slabiji u...
Gundulićev Osman: Reformnokatolički ilirizam i slovinski prostor
Prostori su uvijek i simboli, a književni prostori jesu mentalni prostori koji zajedno s realnim, materijalnim prostorom tvore življeni i društveni prostor. Čitanje do sad neprepoznatih značenja prostora posebno je inovativno u analizi prvijenca među kanonskim djelima 17. stoljeća - Gundulićevog Osmana, o kojem je navodno napisano sve što se moglo napisati.