Revolucionarna Rusija: Krizni ulazak u 20. stoljeće
Carstvo pod svaku cijenu!
Prije svih revolucionarnih zbivanja u historiografiji poznatih kao Oktobarska ili Boljševička revolucija, Rusko je Carstvo potresalo mnogo kriza od kojih je najznačajnija revolucija iz 1905. godine.
Vrlo je važno naznačiti da je...
Oživljavanje teorije o avarskom podrijetlu Hrvata?
Kolumna "Druga strana" bavi se prezentacijom stavova povjesničara koji na znanstveno utemeljeni način preispituju ili iz drugoga kuta sagledavaju dominantne i etablirane historiografske stavove te prezentacijom stavova koji su - iako možda danas već općeprihvaćeni...
INTERVJU – NELLA LONZA: “Srednjovjekovna zajednica je zajednica suživota, ali ponajprije bih rekla da...
Povodom 750 godina donošenja Statuta grada Dubrovnika razgovarao sam s akademkinjom Nellom Lonza. Mislim da sugovornicu ne treba na poseban način predstavljati. Hrvatska povjesničarka, zaposlena u Zavodu za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku. Njezina...
Ususret ekonomskim krizama: Recesija 1970-ih u SAD-u
Ova duga i duboka recesija službeno je započela nakon početka arapskog naftnog embarga, koji je učetverostručio cijene sirove nafte. To je uzdrmalo ravnotežu američkog gospodarstva koje se borilo s devalvacijom dolara usred visokog trgovinskog...
Svijet bez kalifa – utjecaj Prvoga svjetskog rata na moderni islam
Njegovo Carsko Veličanstvo, Zapovjednik vjernih na zemlji, Kalif vjernih, Službenik Meke i Medine… stoljećima je nositelj tih zvučnih titula vladao carstvom iz svog sjedišta u osvojenom Carigradu. No, osim nad samim Osmanskim Carstvom i...
Bitka kod Lepanta: mletačka propaganda o slavnoj pobjedi
Dana 7. listopada 1571. godine odigrala se svojevrsna prekretnica u dotadašnjim mletačko-osmanskim sukobima. Pomorska bitka kod Lepanta završila višestruko većim gubicima za osmansku negoli za mletačku stranu. Nakon što su se diljem Europe proširile vijesti o pobjedi, došlo je do brojnih i ubrzano organiziranih proslava poput one u Briselu održane 30. listopada te u Madridu nekoliko dana kasnije.
Ratni zajmovi i Prvi svjetski rat: “Svaki Hrvat mora nešto potpisati za ratni zajam!”
Ukupno osam emisija ratnih zajmova raspisano je između 1914. i 1918. godine u Austro-Ugarskoj Monarhiji u svrhe financiranja Velikog rata. Dobivenim novcem, u iznosu od 53,72 milijarde kruna, Austro-Ugarska je financirala sudjelovanje u ratu i isplaćivala dugove vojnim kooperantima.