Revolucionarna Rusija: Krizni ulazak u 20. stoljeće
Carstvo pod svaku cijenu!
Prije svih revolucionarnih zbivanja u historiografiji poznatih kao Oktobarska ili Boljševička revolucija, Rusko je Carstvo potresalo mnogo kriza od kojih je najznačajnija revolucija iz 1905. godine.
Vrlo je važno naznačiti da je...
‘Govor za Hrvatsku’ – 500. godina od Frankapanovog vapaja Europi
Bernardin Frankapan, predstavnik hrvatskih staleža, prije 500 godina održao je poznati 'Govor za Hrvatsku' kojim je Europu pozvao u pomoć 'osamljenom' i 'zanemarenom' kraljevstvu, dočaravajući svojim pažljivo odabranim riječima tmurno stanje Hrvatskog Kraljevstva u...
Stremen – izum koji je promijenio Euroaziju
Gdje, kada i zašto je izumljen stremen, mala naprava koja služi za stabilizaciju prilikom jahanja i penjanja na konja? Dapače, kakve je čak i previđene utjecaje stremen imao na daljnji tijek razvoja civilizacija?
Kuga i mletačka opsada Zadra 1345./1346. preraspodijelile su političku moć u gradu
Nakon osvajanja Zadra mletačke su vlasti 1346. godine zatražile pedeset talaca iz zadarskih plemićkih obitelji koji su trebali ostati boraviti u Veneciji. Nešto više od godinu dana kasnije, u razdoblju kada epidemija počinje već prijetiti gradu, mletački knez i zadarski kapetan izabrali su stotinu potencijalno opasnih plemića i pučana kojima je zabranjeno boravljenje na zadarskom području. Velik broj zadarskih plemića umro je u Veneciji, na otocima ili drugdje u progonstvu, a njihova odsutnost i pogibelj su uz demografsku katastrofu koju je uzrokovala epidemija kuge, utjecali na izumiranje i postepeno "osiromašenje" pojedinih loza zadarskih plemićkih obitelji te naposljetku i na preraspodjelu bogatstva i moći na političkoj sceni Zadra.
Sporazum u Münchenu 1938. godine – prvi gutljaj, prvo kušanje gorkog kaleža
Dašak Münchena
U svjetlu rusko-ukrajinskog sukoba u Europi povijest se još jednom našla u rukama kao alat političkih aktera za ostvarivanje vlastitih interesa. Osim toga, mnogi su komentatori društvenih zbivanja posegnuli za historijom kako bi...
“Vojnik uz vojnika” – savez žena u Velikom ratu
„Odbor za pripomoć“, osnovan kao svojevrsni odgovor ženskih društava na ratno stanje, bio je zadužen za sakupljanje novčanih donacija kao i raznih potrepština za vojnike i njihove obitelji. Vodstvo odbora činili su predsjednica Sofija Spevec, potpredsjednice grofica Elvira Kulmer i barunica Maja Turković, predsjednica financijskog odbora Jetta pl. Cuculić i tajnica Klotilda Cvetišić.
Kako postati revolucionar i ubojica: primjer Mije Babića u međuratnoj Jugoslaviji
Kraljevina SHS/Jugoslavija između dvaju svjetskih ratova mogla bi se opisati kao „zona nasilja“. Novonastalu državu teretili su brojni politički atentati, ulično nasilje i druge terorističke akcije koje su poticale radikalizaciju svih slojeva društva –...