DR. MILICA BOGDANOVIĆ: 1. diplomirana povjesničarka, svestrana aktivistica i 1. doktorica znanosti
Osim što je bila intelektualka bila je i civilna aktivistkinja koja se borila za boljitak žena, ponajviše mladih djevojaka, siromašnih i nezaposlenih žena, s ciljem da ne postanu žrtve prostitucije i trgovine ženama.
Matoš, Polić i zagrebačka boemska rapsodija
Zagreb je na prijelazu stoljeća jedno od kulturnih žarišta Dvojne Monarhije. Njegove ulice privlače intelektualce i pjesnike, političare i buržuje, skitnice i hulje, a ponekad sve u jednom. Taj minuli Zagreb tema je nešto...
Kip kralja Tomislava u Zagrebu – spomenik četiri režima
Nepoželjni kralj
Odbor za podizanje spomenika kralju Tomislavu osnovan je u Zagrebu, u kolovozu 1924. godine. Oblikovanje trga prvog hrvatskog kralja u glavnome gradu trebalo je simbolizirati dugo očekivano sjedinjenje Dalmacije sa sjevernom Hrvatskom koje...
Zašto je Matija Gubec bio smaknut na toliko nemilosrdan i atipičan način?
Dok su se znameniti muževi nacionalne povijesti poput kralja Tomislava, bana Jelačića, Nikole Šubića Sigetskog, Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana, izmjenjivali na prijestolju kulturalnog pamćenja paralelno sa smijenama političkih i kulturnih režima, jedan od njih zadržavao se na vrhu hijerarhije i uglavnom je preživljavao sve režime.
UZORAN DOPRINOS EKOHISTORIJI: Ljudevit Marđetko i Međimurska šuma Murščak
Priroda i čovjek neraskidivo su povezani kroz svu svoju zajedničku prošlost, međusobno utječući jedno na drugo. S tom mišlju na umu Ljudevit Marđetko, dugogodišnji nastavnik matematike i fizike, ali i strastveni povjesničar-amater, 2017. godine...
Antun Gustav Matoš o Mađarima: “Srbija izvozi svinje, Ugarska izvozi Mađarice”
„U kulturi ništa, ama baš ništa nemamo zajedničko s Mađarima. Mi dugujemo Zapadu, naročito Nijemcima i Talijanima, pa dok smo davali mađarskoj kulturi naših ljudi kao Vitez, Nikola Zrinjski, Utješenović i Petrović-Petőfi, od Mađara ne primismo baš ništa. Mi smo kao prava Evropa Arijci, oni to nisu.“
Ratna propaganda 1848. – “Rat za pravednu i poštenu stvar protiv čikošah i razbojnikah”
S razvitkom novinskih publikacija u 19. stoljeću, propaganda počinje poprimati moderne odlike koje će u konačnici utjecati na nametanje negativnih konotacija pojmu. U recentnom članku "Ratna promidžba u hrvatskim novinama 1848./1849. godine" Arijana Kolak Bošnjak analizira pisanje o ratnim događajima u Narodnim Novinama, Agramer Zeitung, Slavenskom Jugu i Südslawische Zeitung. I dok se spomenute novinske publikacije razlikuju u razini ispoljavane ratne promidžbe, jednostrano, a ponekad čak i netočno izvještavanje, vidljivo je katkad u svakoj od njih.