Renesansa ili renesanse? Promišljanje jednog pojma
Kada je Giorgio Vasari u svom djelu Le Vite de' più eccellenti pittori, scultori, ed architettori iz 1550. godine prvi puta upotrijebio riječ renesansa, postalo je jasno da se samo definira ono što je...
Je li digitalna historija pokćerka/snaha digitalne humanistike?
Vrijedi li koristiti narativ o digitalnoj historiji kao o pokćerki ili snahi digitalne humanistike? Kao i svi narativi, on ne mora biti istinit. No može dati divan poticaj za promišljanje o današnjem položaj digitalne historije u digitalnoj humanistici. U jednoj verziji tog narativa, digitalna historija je pokćerka digitalne humanistike, u drugoj verziji ona dolazi kao snaha. U obje verzije, ona egzistira u podređenom položaju, kao zakašnjeli dotepenec, pridošlica koji dolazi u novu proširenu obitelj i pokušava uspostaviti funkcionalan odnos sa svojom maćehom ili svekrvom.
Zašto je priča o masakru Romanovih u podrumu Ipatijevljeve kuće malo vjerojatna?
„Kad vas jednom uhvati priča o Romanovima, bijeg je nemoguć“, navodi T. G. Bolen na početku svoje knjige The Romanovs' Murder Case: The Myth of the Basement Room Massacre. I doista, riječ je o...
Medieval Murder Maps: interaktivne karte ubojstava u srednjem vijeku
Hladnokrvno ubojstvo oxfordskog studenta izvršila su tri irska znanstvenika ubodima u glavu i grlo na ulicama Oxforda 1303. godine. Ovo je samo jedan od slučajeva ubojstava zabilježenih u spisima mrtvozornika, koji su potaknuli znanstvenike...
Jeronim Stridonski ili kako je latinski postao jezikom Zapada
Euzebije Jeronim, tvorac čuvene Vulgate, nesumnjivo spada među najintrigantnije ličnosti kasne antike. U Crkvi je omiljen kao svetac i doctor maximus Svetoga pisma, odnosno jedan od četiri kasnoantička crkvena naučitelja, a na Istoku i...
Vještice i gdje ih pronaći: škotski primjer
Svim legendama i mitovima koji se vežu uz njega usprkos, fenomen lova na vještice do danas ostaje jednim od najzanimljivijih područja istraživanja ranonovovjekovne historiografije. Štoviše, unatoč tome što ga se najčešće pogrešno datira (isključivo)...
„Ma kakva Evropa, na svetu nema tog“ – autobalkanizam i srpski turbofolk devedesetih
Ovaj tekst nastao je u sklopu kolegija "Historijska imagologija" prof. dr. sc. Zrinke Blažević na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.
Ima li smisla spominjati turbofolk u kontekstu kulture, znanosti i historiografije? Ima li taj, prema mnogima,...