Prozor u vlastito (ne)znanje: čemu nas (ni)je naučio poststrukturalizam?
Postoji jedan uvriježeni stereotip koji naizgled ne ide na ruku majstorima historijskog zanata - povjesničari vole pisati bez da previše preispituju vlastitu metodologiju, bez da se kritički osvrću na vlastiti jezični konstrukt kojim u...
Japanska dilema – bomba ili Staljin?
Bacanjem atomskih bombi na Hirošimu i Nagasaki u kolovozu 1945. godine svijet je ušao u atomsko doba te se uskoro, razvojem Hladnog rata, nada nj nadvila opasnost potpunog uništenja pomoću sve snažnijih nuklearnih arsenala...
CRVENA ZASTAVA I FIAT: Što se desilo s jugoslavenskom autoindustrijom?
Koji su politički i ekonomski problemi doveli do nesumnjivog kolapsa jugoslavenske automobilske industrije, istražio je srpski povjesničar Marko Miljković. Sve je počelo 1954. godine kada su Crvena Zastava iz Kragujevca i talijanski Fiat postali glavni akteri jednog od prvih većih trgovačkih ugovora između zapadnog i socijalističkog svijeta...
Kome točno pripada Karlo Veliki?
Povijesne ličnosti i njihova budućnost nakon smrti?
Aproprijacija herojskih figura srednjega vijeka (ali i drugih povijesnih epoha) unutar nacionalne povijesti čest je čin legitimacije raznih tradicija, pojačan buđenjem nacija 19. stoljeća te aktualan sve do...
Bludni obrt: bludilišta i prostitucija na prijelazu stoljeća
Iako je bludni obrt bio toleriran, bludilišta nisu smjela biti smještena u blizini crkava, škola i javnih i znanstvenih ustanova. Nastojalo ih se smjestiti u zabitne predjele grada uz strogu kontrolu radi sigurnosti posjetitelja. Vodilo se i računa o remećenju javnog reda i mira te su stoga svi ulični prozori na kućama bludilišta morali biti prekriveni zavjesama, a bludnice se nipošto nisu smjele naslanjati na prozore. Dapače, kod provjetravanja sobe morale su čak boraviti u stražnjim prostorijama.
Goli otok: povijest iz tipkovnice Martina Previšića
Koliko se samo negativnih značenja može vezati uz neko mjesto, govori nam primjer Golog otoka, po veličini malog, u kršu oblikovanog, većinom neuglednog otoka, vegetacijski opustjelog, smještenog na sjevernom Jadranu u blizini otoka Raba. Za razliku od geografske i prirodne beznačajnosti, Goli otok u funkciji logora i zatvora za političke neistomišljenike nezaobilazan je u političkoj i društvenoj povijesti suvremenog razdoblja, najčešće promatran kao tabu tema.
Fenomen promjena naziva javnih prostora i arhitekture u Zagrebu, Bukureštu i Berlinu – socijalizam...
Uvod
Kroz ovaj tekst analizirat ćemo promjenu naziva ulica i trgova te arhitekture gradova na primjeru Zagreba, Bukurešta i Berlina kroz periode državnog socijalizma i postsocijalizma. Ova tri slučaja poslužit će za pokazivanje sličnosti i...