Boksački as Auschwitza

Ljudske sudbine i životne priče iz vremena Drugoga svjetskoga rata desetljećima zaokupljaju društvo zbog svoje tragičnosti i empatije koju ljudsko biće osjeća kada je drugome nanijeta teška nepravda. Holokaust nerijetko biva tema beletrističkih i...

Na Sleme…! Entuzijastično prvo planinarsko društvo, piramida i bombardirani TV-toranj: Sljeme za živce, pluća...

Na Sleme, na Sleme, na Sleme….idemo na Sljeme! Pogled s prve piramide na Sljemenu možemo vidjeti i danas sa Sljemenskog tornja stradalog u bombardiranju grada Zagreba u rujnu 1991. godine. Njegova obnova započela je prošle godine, a toranj bi s najvišim restoranom u Hrvatskoj trebao postao nova turistička atrakcija.

Smrtnost dojenčadi na prijelazu stoljeća

Prvi hrvatski pedagoški časopis Napredak kritizirao je majke iz viši društvenih slojeva koje su navodno okupirane svojim izgledom, vrijeme provodile na društvenim događanjima umjesto da doje djecu. Tiskane brošure upozoravale su: "Tražiti da se dijete odgoji samo sisaljkom u jednom velikom gradu, to je kao izložiti ga sigurnoj smrti."

„Svim na Zemlji mir, veselje?“ Politizacija Božića u Trećem Reichu

Govoriti o Božiću obično znači govoriti o miru; čak i uz najveće ratove u svjetskoj povijesti, vođene u prošlom stoljeću, vežu se poznati događaji božićnih primirja na bojišnicama. Možda će u takvom miroljubivom kontekstu,...

“Židomarksisti htjeli bi biti gospodari hrvatskog naroda”: Antisemitska karikatura u Hrvatskoj

Početkom 20. stoljeća javlja se moderni antisemitizam koji je Židove povezivao s prijetnjama kao što su liberalizam, kapitalizam, kozmopolitizam, komunizam, marksizam, masonstvo... Posebno je bila naglašavana uloga Židova u boljševističkom pokretu (Trocki, Kamenjev, Zinovjev…) što je naposljetku i rezultiralo poistovjećivanjem Židova s komunistima i marksistima.

„Ma kakva Evropa, na svetu nema tog“ – autobalkanizam i srpski turbofolk devedesetih

Ovaj tekst nastao je u sklopu kolegija "Historijska imagologija" prof. dr. sc. Zrinke Blažević na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Ima li smisla spominjati turbofolk u kontekstu kulture, znanosti i historiografije? Ima li taj, prema mnogima,...

Što nas (ni)je naučila seksualna revolucija?

Dvadeseto stoljeće učestalo se naziva stoljećem seksa i općenito se smatra vremenom značajne liberalizacije seksualnih navika ili običaja te stavova o seksualnosti. Stoljeće je obilježila veća dostupnost kontracepcije, konačno se prihvatio predbračni seks, glorificirao...