Moderna i postmoderna

Grad koji oplakuju rijeke Dunav i Vuka, Grad koji doslovno spaja stoljetne pokrajine nekadašnjeg Trojednog Kraljevstva Hrvatske, Slavonije i Dalmacije – Srijem i Slavoniju, napadači su u manje od  tri mjeseca doveli do neprepoznatljivosti.

Svojim suvremenicima Dragojla Jarnević predstavljala je buntovnicu. Dok su njezine vršnjakinje odgajane u duhu da budu što bolje majke i supruge, ona je odlučila ostati neudana. Osim toga, bila je i avanturističkog duha – Dragojla Jarnević bila je prva žena koja se popela na Okić. Dragojlu Jarnević se iz današnje perspektive može promatrati kao književnicu, avanturistkinju te začetnicu pedagogije na prostorima hrvatskih zemalja u okviru Habsburške Monarhije. Ona je jedna od tek dviju žena (uz groficu Sidoniju E. Rubido) koje su prikazane na poznatoj litografiji „Muževi ilirske dobe“.

Časopis "Ustaškinja" izlazio je jednom mjesečno od travnja 1942. do travnja 1945. godine, a urednice su bile intelektualke unutar Ustaškog pokreta. Unatoč vrlo očitom antifeminističkom i antipartizanskom diskursu, u djelovanju ovih intelektualki prepoznaje se i zametak emancipacijskog duha, duha koji se javio u ženama koje su ravnopravno željele sudjelovati u poslijeratnoj obnovi nacije. Upravo je ovaj časopis u recentnom radu "Ustaškinja - propagandno glasilo žena Ustaškog pokreta: antifeminizam u ustaškoj propagandi (2018.), analizirala Ana Jelinić. 

Koji su politički i ekonomski problemi doveli do nesumnjivog kolapsa jugoslavenske automobilske industrije, istražio je srpski povjesničar Marko Miljković. Sve je počelo 1954. godine kada su Crvena Zastava iz Kragujevca i talijanski Fiat postali glavni akteri jednog od prvih većih trgovačkih ugovora između zapadnog i socijalističkog svijeta...

Povijest i politika – ukorjenjivanje identiteta Osim što zadovoljava općenitu ljudsku znatiželju o prošlim vremenima i zbivanjima, historija kao znanost uvelike utječe i na kreiranje nacionalnoga identiteta, a u područjima teritorijalnih i drugih sporenja i...

Negativna iskustva mađarske uprave nad Međimurjem krajem Prvoga i tijekom Drugoga svjetskog rata uvjetovala su i odnos kolektivnog sjećanja prema mađarskom dijelu povijesne baštine. Među ostalim, tako su u zaborav gurnute i neke od...

Pjesniku Vladimiru Vidriću, književniku Anti Kovačiću i slikarici Slavi Raškaj zajednička je tragična sudbina zbog koje su završili i umrli u Kraljevskom i zemaljskom Zavodu za umobolne u Stenjevcu. U prilogu donosimo nekoliko izvora...