Moderna i postmoderna

Ovaj tekst nastao je u sklopu kolegija "Historijska imagologija" prof. dr. sc. Zrinke Blažević na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Ima li smisla spominjati turbofolk u kontekstu kulture, znanosti i historiografije? Ima li taj, prema mnogima,...

Sve češće podizanje barijera na državnim granicama Tim Marshall objašnjava kao posljedicu globalizacije, pritom osporavajući klasični narativ o globalizaciji kao procesu koji povezuje svjetsku populaciju. Uz to, navodi kako trebamo biti svjesni da zidovi u većini slučajeva funkcioniraju iako je taj zaključak ne samo nepopularan već i neželjen te svjedoči o neuspjehu suradnje između dvaju nacija.

Ako ste propustili pogledati dokumentarni-igrani film "Alojzije Viktor Stepinac" premijerno prikazan 10. veljače na HTV-u, film je od istog dana dostupan i na YouTube-u.

Razgovarajući o ovim djelima koja se danas nalaze u Philadephia Museum of Art, povjesničarke umjetnosti ukazuju na autorovu intenciju da iskaže nevjerojatno svjedočanstvo o medincinskoj djelatnosti 19. stoljeća, posebno revolucionarnom pomaku do kojeg je došlo s usvajanjem higijenskih standarda i korištenjem anestezije.

„U kulturi ništa, ama baš ništa nemamo zajedničko s Mađarima. Mi dugujemo Zapadu, naročito Nijemcima i Talijanima, pa dok smo davali mađarskoj kulturi naših ljudi kao Vitez, Nikola Zrinjski, Utješenović i Petrović-Petőfi, od Mađara ne primismo baš ništa. Mi smo kao prava Evropa Arijci, oni to nisu.“

Zanima li vas što se moglo pročitati u ženskom časopisu iz 1930ih, tada zavirite u Zagorkin Ženski list koji je donosio vijesti iz svijeta mode, zabave i kućanstva, dijelio korisne savjete, ali i educirao tadašnje žene o aktualnim društvenim i kulturnim događanjima.

Zabijanje kupljenih čavala u "Spomen lipu za ratnu pripomoć", dobrotvorne zabave, šivanje rublja i briga o djeci i ženama samo su neke od djelatnosti Odbora zagrebačkih gospođa za ratnu pripomoć koji je aktivno djelovao tijekom Velikog rata.