Bombturbacija – ekohistorija Prvog svjetskog rata

Ekohistorija Prvog svjetskog rata Rat je oduvijek bio dio ljudske povijesti, a njegove posljedice razvojem industrijaliziranog svijeta i nuklearnog oružja postaju eksponencijalno destruktivnije tijekom 20. stoljeća. Budući da je čovjek dio prirode u kojoj živi,...

“How Are Things in Tito-Slavia?”

Katolički mediji – zamašnjak američkog anti-komunizma Unatoč preostatcima protestantske netrpeljivosti, u međuratnom razdoblju broj i utjecaj katolika u SAD-u znatno je porastao; s 36% svih vjernika, Katolička je Crkva bila najveća pojedinačna religijska organizacija u...

Christopher Clark: Kako je Europa pošla u rat 1914. godine?

Povodom tadašnje stogodišnjice početka Prvoga svjetskog rata, krajem 2014. godine na Sveučilištu u Maastrichtu održano je predavanje australskog povjesničara i profesora suvremene europske povijesti na Sveučilištu Cambridge Christophera Clarka naslovljeno „How Europe Went to...

Kome točno pripada Karlo Veliki?

Povijesne ličnosti i njihova budućnost nakon smrti? Aproprijacija herojskih figura srednjega vijeka (ali i drugih povijesnih epoha) unutar nacionalne povijesti čest je čin legitimacije raznih tradicija, pojačan buđenjem nacija 19. stoljeća te aktualan sve do...

“Rob svoje kose”: Carica Sissi i seksualnost 19. stoljeća

Rigorozni rituali koju su uključivali svakodnevno vježbanje, dijete na bazi narači i sirovih mesnih sokova, 3-satno češljanje i pranje kose konjakom i jajima jedan su od ključeva za interpretaciju začuđujućeg portreta carice Sissi kojeg je Winterhalter izradio 1864. godine.

Nepoznati junak sudskog procesa u Nürnbergu: Wolfe Frank

Pred sudionike sudskog procesa u Nürnbergu, na kojemu se od listopada 1945. sudilo čelnicima Trećeg Reicha, prezentirani su dokazi za neke od najstrašnijih ratnih zločina u povijesti. Za transkripte mnogih inkriminirajućih dokumenata nacističkih vlasti s njemačkog jezika zaslužan je Wolfe Frank, prevoditelj tokom suđenja te možda i najživopisnija individua u čitavoj sudnici.

Svjedočanstva odraslih o djetinjstvu u Domovinskom ratu

Gabrijela Baričić, kustosica u Muzeju Slavonije u našem je razgovoru detaljno pričala o istraživanju djece, žrtava rata u Domovinskom ratu u Slavonskom Brodu. U istraživanju "Djeca, žrtve Domovinskog rata u Slavonskom Brodu" Gabrijela Baričić koristila je između ostalog i metodu oralne historije.  U radu su korištena usmena svjedočanstva osamero nasumično izabranih kazivača koji su zadovoljavali dva kriterija: dobni kriterij (da su 1992. bili djeca do 17 godina starosti) i boravišni kriterij (da su tijekom rata živjeli i polazili školu u Slavonskom Brodu). Osim toga, razgovor je obavljen i s dvoje profesora. Za potrebe ovog članka, prenijet će se samo neka od svjedočanstava. Zapise s intervjua ustupila je Gabrijela Baričić.