Bludni obrt: bludilišta i prostitucija na prijelazu stoljeća
Iako je bludni obrt bio toleriran, bludilišta nisu smjela biti smještena u blizini crkava, škola i javnih i znanstvenih ustanova. Nastojalo ih se smjestiti u zabitne predjele grada uz strogu kontrolu radi sigurnosti posjetitelja. Vodilo se i računa o remećenju javnog reda i mira te su stoga svi ulični prozori na kućama bludilišta morali biti prekriveni zavjesama, a bludnice se nipošto nisu smjele naslanjati na prozore. Dapače, kod provjetravanja sobe morale su čak boraviti u stražnjim prostorijama.
Antun Gustav Matoš o Mađarima: “Srbija izvozi svinje, Ugarska izvozi Mađarice”
„U kulturi ništa, ama baš ništa nemamo zajedničko s Mađarima. Mi dugujemo Zapadu, naročito Nijemcima i Talijanima, pa dok smo davali mađarskoj kulturi naših ljudi kao Vitez, Nikola Zrinjski, Utješenović i Petrović-Petőfi, od Mađara ne primismo baš ništa. Mi smo kao prava Evropa Arijci, oni to nisu.“
“Vojnik uz vojnika” – savez žena u Velikom ratu
„Odbor za pripomoć“, osnovan kao svojevrsni odgovor ženskih društava na ratno stanje, bio je zadužen za sakupljanje novčanih donacija kao i raznih potrepština za vojnike i njihove obitelji. Vodstvo odbora činili su predsjednica Sofija Spevec, potpredsjednice grofica Elvira Kulmer i barunica Maja Turković, predsjednica financijskog odbora Jetta pl. Cuculić i tajnica Klotilda Cvetišić.
Christopher Clark: Kako je Europa pošla u rat 1914. godine?
Povodom tadašnje stogodišnjice početka Prvoga svjetskog rata, krajem 2014. godine na Sveučilištu u Maastrichtu održano je predavanje australskog povjesničara i profesora suvremene europske povijesti na Sveučilištu Cambridge Christophera Clarka naslovljeno „How Europe Went to...
RANE DEVEDESETIH: Heroji Vukovara – dokumentarna serija
"Onaj tko nema zašto umrijeti, nema ni zašto živjeti. Onaj tko u svijetu nema nešto puno važnije od svog trenutka, u tom svijetu nije našao prave vrijednosti, one su u tom svijetu za njega...
PTSP i Prvi svjetski rat: Nisu sve rane vidljive
Rat je bio oboje, fiziološka i mentalna trauma za sudionike. Međutim, postajala je razlika u društvenoj percepciji prema žrtvama. S jedne strane, fizički osakaćeni vojnici uživali su određen društveni prestiž jer je njihova žrtva bila svima vidljiva i očita, a time i njihov doprinos ratnom cilju. S druge strane, psihološki rastrojeni vojnici nisu se uklapali u takav herojski narativ, a u većini slučajeva bili su i društveno stigmatizirani.
Utjecaji na američku kulturnu produkciju Prvog svjetskog rata
Alice Kelly je američka povjesničarka koja proučava američku i britansku kulturnu i literarnu povijest 20. stoljeća – prvenstveno kulturnu povijest Prvog svjetskog rata. U posebnoj ediciji First World War Studies objavljuje članak Over there:...