Vinko Drača: Psihijatrijski diskurs u Hrvatskoj

Vinko Drača (1989) doktorand je na Modernoj i suvremenoj povijesti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu gdje pod mentorstvom Ide Ograjšek Gorenjak i Željke Matijašević izrađuje disertaciju „Psihijatrijski diskurs u Hrvatskoj na prijelazu stoljeća“. Sudjelovao je...

Utjecaji na američku kulturnu produkciju Prvog svjetskog rata

Alice Kelly je američka povjesničarka koja proučava američku i britansku kulturnu i literarnu povijest 20. stoljeća – prvenstveno kulturnu povijest Prvog svjetskog rata. U posebnoj ediciji First World War Studies objavljuje članak Over there:...

[VIDEO] Što je to koncept „embodiment“ (otjelovljenje)?

Autorice: Anica Bagarić, Tina Zelenković i Barbara Kuna. Video je nastao u sklopu kolegija "Historijska antropologija" koji na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu izvodi dr. sc. Zrinka Blažević. Otjeloviti se, prema rječničkoj definiciji, znači postati tijelom,...

Sporazum u Münchenu 1938. godine – prvi gutljaj, prvo kušanje gorkog kaleža

Dašak Münchena U svjetlu rusko-ukrajinskog sukoba u Europi povijest se još jednom našla u rukama kao alat političkih aktera za ostvarivanje vlastitih interesa. Osim toga, mnogi su komentatori društvenih zbivanja posegnuli za historijom kako bi...
Feudalizam u SV

Feudalizam – najveća historiografska laž?

Kolumna "Druga strana" bavi se prezentacijom stavova povjesničara koji na znanstveno utemeljeni način preispituju ili iz drugoga kuta sagledavaju dominantne i etablirane historiografske stavove te prezentacijom stavova koji su - iako možda danas već općeprihvaćeni...

„Ma kakva Evropa, na svetu nema tog“ – autobalkanizam i srpski turbofolk devedesetih

Ovaj tekst nastao je u sklopu kolegija "Historijska imagologija" prof. dr. sc. Zrinke Blažević na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Ima li smisla spominjati turbofolk u kontekstu kulture, znanosti i historiografije? Ima li taj, prema mnogima,...

Velimir Trnski: „Skriveno blago“ i raj zemaljski

Slikarstvo Trnskog u nas je i u svijetu gotovo sinonim za spektar prikaza žene. Većina njegovih slika zapravo su neumorna, opetovana traganja za svojom vazda izmičućom Laurom. No opus kojeg je Trnski izložio u Galeriji Kraluš, suprotan je svemu tome! Riječ je o radovima iz ciklusa „Zvuk boje“, u kojima nam se Trnski predstavlja kao virtuoz i mistik, zapravo avatar pejzaža, iako se tom temom - čije je ljepote upijao za školskih praznika provedenih kod djeda i bake u Podravini, dječačkih godina provedenih u Delnicama, te burnih slikarskih početaka u Budvi i po kamenim stazama kontinentalne Grčke – zapravo nikada prije nije ozbiljnije bavio.