Kosovski Kulturkampf – Miloš Obilić ili Mirosh Kopiliq?
Aleksandar Pavlović: Imaginarni Albanac
Nakon niza etničkih tenzija koje su rezultirale najprije ratnim stanjem krajem 1990-ih, a potom i proglašenjem neovisnosti Kosova 2008. godine, kosovsko pitanje do danas ostaje točkom prijepora između Srba i Albanaca...
„Entuzijazam rata“ – izbijanje Prvog svjetskog rata
Opća mobilizacija
Izbijanje Prvog svjetskog rata i proglašavanje opće mobilizacije utjecalo je na cjelokupno društvo, kako u Austro-Ugarskoj Monarhiji, tako i u cijeloj Europi. Vojnici su se mobilizacijom rastajali od svog civilnog života te od...
Smrt stenjevačkih umjetnika: Vladimir Vidrić, Ante Kovačić, Slava Raškaj
Pjesniku Vladimiru Vidriću, književniku Anti Kovačiću i slikarici Slavi Raškaj zajednička je tragična sudbina zbog koje su završili i umrli u Kraljevskom i zemaljskom Zavodu za umobolne u Stenjevcu. U prilogu donosimo nekoliko izvora...
Dvorac Trakošćan: Kratak pregled hrvatskog kulturnog bisera
Selo Trakošćan nalazi se u sastavu Općine Bednja u Varaždinskoj županiji. Tamo se nalazi istoimeni dvorac koji svoje podrijetlo vuče u srednji vijek, a kojeg okružuju šuma i umjetno jezero. Naselje je od grada...
Ratna propaganda 1848. – “Rat za pravednu i poštenu stvar protiv čikošah i razbojnikah”
S razvitkom novinskih publikacija u 19. stoljeću, propaganda počinje poprimati moderne odlike koje će u konačnici utjecati na nametanje negativnih konotacija pojmu. U recentnom članku "Ratna promidžba u hrvatskim novinama 1848./1849. godine" Arijana Kolak Bošnjak analizira pisanje o ratnim događajima u Narodnim Novinama, Agramer Zeitung, Slavenskom Jugu i Südslawische Zeitung. I dok se spomenute novinske publikacije razlikuju u razini ispoljavane ratne promidžbe, jednostrano, a ponekad čak i netočno izvještavanje, vidljivo je katkad u svakoj od njih.
“Danas zaista sve može biti umjetnost, ali nije.” – Umreženo djelo u umjetničkom svijetu
O tome što je umjetnost i umjetničko djelo u suvremenom svijetu te što je to umrežena slika govori povjesničarka umjetnosti Maja Stanković u članku "Umreženo djelo u umjetničkom svijetu" (2016.).
"Primjer rada koji mrežno funkcionira...
Michaël Borremans kroz djela: Kunsthistorisches Museum
Kunsthistorisches Museum Wien nedavno je objavio razgovor kustosa Jaspera Sharpa s belgijskim umjetnikom Michaëlom Borremansom (1963.). U razgovoru kustos Sharp i Borremans prolaze kroz umjetničke klasike ili djela iz Borremansovog opusa. Dotiču se Brueghela, Van Eycka, Caravaggia te tema kao što su ravnopravnost žena u (povijesti) umjetnosti, odnos prema tradiciji te najviše Borremansovog pristupa umjetničkom stvaranju.