„Iznimna božanska kušnja“ – rusko monaštvo u Prvom svjetskom ratu
Vjerske institucije u svjetskom sukobu
Kao sukob koji je navijestio razaranja totalnog rata dvadesetak godina kasnije, Prvi svjetski rat utjecao je na čitava zaraćena društva, uključujući i njihovu religijsku komponentu. U zapadnoj Europi takav je...
„Ma kakva Evropa, na svetu nema tog“ – autobalkanizam i srpski turbofolk devedesetih
Ovaj tekst nastao je u sklopu kolegija "Historijska imagologija" prof. dr. sc. Zrinke Blažević na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.
Ima li smisla spominjati turbofolk u kontekstu kulture, znanosti i historiografije? Ima li taj, prema mnogima,...
Zapisi iz Hrvatske: Uskrs – najveći kršćanski blagdan i narodni običaji!
Za Uskrs su u nekim hrvatskim krajevima svekrve slale cvijeće snahama, a znalo se i prvo jesti hren za doručak…
Uz Uskrs, najveći kršćanski blagdan kada slavimo pobjedu života nad smrću i uskrsnuće Isusa Krista...
Kome točno pripada Karlo Veliki?
Povijesne ličnosti i njihova budućnost nakon smrti?
Aproprijacija herojskih figura srednjega vijeka (ali i drugih povijesnih epoha) unutar nacionalne povijesti čest je čin legitimacije raznih tradicija, pojačan buđenjem nacija 19. stoljeća te aktualan sve do...
„Svim na Zemlji mir, veselje?“ Politizacija Božića u Trećem Reichu
Govoriti o Božiću obično znači govoriti o miru; čak i uz najveće ratove u svjetskoj povijesti, vođene u prošlom stoljeću, vežu se poznati događaji božićnih primirja na bojišnicama. Možda će u takvom miroljubivom kontekstu,...
ŽENKA FRANGEŠ: Jasan pogled, točni sud, žilava ustrajnost i vjera u sebe
Naš je narod u Ženki Frangeš izgubio velikog izdržljivog idealnog narodnog radnika, čija je snaga bila u zanosu, u znanju, u postojanosti, u svim vrlinama pravog čovjeka i svim krijepostima žene i majke. Ovim je riječima Marija Jurić Zagorka opisala duh hrvatske kulturne djelatnice Ženke Frangeš u časopisu „Ženski list“ 1936. godine, nedugo nakon njene smrti 1935. godine. Supruga je poznatog hrvatskog kipara Roberta Mihanovića Frangeša (1872.-1940.) i majka slikarice Branke Frangeš Hegedušić (1906.-1985.). S druge strane, zapamćena je po predanom promicanju hrvatske narodne pučke umjetnosti i obrta i odlučila se raditi sistematski i izdržljivo, da za taj seljački kućni obrt zagrije grad.
Biti učenik u Hrvatskoj: Od bosonogih učenika do vojnika tužne sudbine!
Kroz virtualnu izložbu „Biti učenik u Hrvatskoj u dugom 19. stoljeću“ autor Dinko Župan progovara o bosonogim učenicima, tjelesnom kažnjavanju, diskriminaciji i ideologizaciji kao sastavnim dijelovima nekadašnjeg školstva. Izložba je napravljena je u sklopu projekta „Od protomodernizacije do modernizacije školstva u Hrvatskoj (18. i 19. stoljeće)“ Hrvatskog instituta za povijest te u suradnji s Hrvatskim školskim muzejom.