Nedavno

Treću godinu za redom, TI experimental archaeology i udruga za popularizaciju arheologije ZipArh organiziraju radionicu eksperimentalne arheologije pod ovogodišnjim nazivom "Hrana na prapovijesni način / Food on Prehistoric Way".  Radionica će se održati 8.-11. kolovoza 2019. u kampu Borovik, kod jezera Borovik u blizini Đakova. Kao što kažu, tema ovogodišnje radionice je hrana, tj. što je sve čovjek morao proći da bi dobio obrok krajnje neophodan za preživljavanje u uvjetima koji mu je priroda pružila. Sudionicima radionice preodočit će se načini nabavljanja, kuhanja i pečenja hrane tijekom mezolitika i neolitika. 

Zašto u zbirkama muzeja diljem svijeta, pa tako i u njihovom, ima toliko malo djela koje su naslikale žene, pitanje je koje si postavljaju kustosi iz National Gallery u Londonu. Od 2300 umjetničkih djela koje se nalaze u posjedu National Gallery u Londonu, samo je 21 od njih naslikala žena. Kao što kažu, povijest ne možemo mijenjati. Ono što mogu učiniti jest da ukažu na društvene norme koje su uzrokovale gotovo nemjerljiv nesrazmjer u umjetnosti te da iskažu poštovanje ženama koje su unatoč društvenim normama i svim preprekama uspjele ući u kanonsku povijest umjetnost.

Vježba "Vreća artefakata" primjerena je za sve razrede osnovne škole i podučavanje svih povijesnih razdoblja, od prapovijesti do 20. stoljeća. Ovisno o podučavanom razdoblju i nastavniku dostupnim sredstvima, mogu se koristiti razni artefakti, od suvenira-replika iz arheoloških i povijesnih muzeja, do uporabnih predmeta iz 20. stoljeća: starih telefona, razglednica, slika, poštanskih markica... Ako je moguće organizirati posjet muzeju, dio vježbe može se raditi u okviru terenske nastave na licu mjesta. 

Pomorske sile razvile su politički otvoreniji sustav u kojem se vlast nije koncentrirala u rukama jedne osobe, već je politički život poticao šire društvene slojeve da u njemu i sudjeluju. Bilo je nužno uključiti u proces donošenja odluka barem one slojeve kojima je dominacija na moru bila primarni interes, a to su uglavnom bili bogati trgovci. Na taj način, smatra autor, orijentacija prema morskim putevima vodila je i do politički progresivnijeg razvoja društva.

Uz praktičan rad na promatranju, (re)produciranju, kreiranju i objašnjavanju umjetnosti Aboridžina, učenici stječu i znanja o kulturi Aboridžina te njihovom prvom susretu s Europljanima.

Vježba s dešifriranjem koda uz pomoć Polibijevog kvadrata učenike upoznaje s pretečom telegrafije i steganografije iz grčkog i rimskog razdoblja.

Pavao Ritter Vitezović (1652.-1713.), barun i podžupan Like i Krbave, dvorski agent na Bečkome dvoru i savjetnik pregovarač kod potpisivanja mira u Srijemskim Karlovcima jedan je od najsvestranijih i najučenijih ljudi ranomodernog razdoblja, a ujedno je i začetnik hrvatske nacionalne ideologije.