Kip kralja Tomislava u Zagrebu – spomenik četiri režima

Nepoželjni kralj Odbor za podizanje spomenika kralju Tomislavu osnovan je u Zagrebu, u kolovozu 1924. godine. Oblikovanje trga prvog hrvatskog kralja u glavnome gradu trebalo je simbolizirati dugo očekivano sjedinjenje Dalmacije sa sjevernom Hrvatskom koje...

POVCAST na KLIOFESTU 2022.: Maknite se s interneta i uzmite knjigu u ruke!

Nema veze ako su vam vizualna revolucija, content writing u javnoj povijesti, "prevođenje" teorijskih i znanstvenih tekstova na "laganije" ili vječni duel između povijesne činjenice i interpretacije skroz nepoznate, irelevantne teme. Čak i ako...

Skakavci se nisu pojavili na zakazanom ročištu: Ili kako sudski progoniti životinje?

Životinje pred sudom odabir je tekstova iz knjige Kazneni progon i smrtna kazna za životinje, autora Edwarda Paysona Evansa. Knjiga je prvi put objavljena u Londonu 1906., a na hrvatski ju je jezik 2014....

UZORAN DOPRINOS EKOHISTORIJI: Ljudevit Marđetko i Međimurska šuma Murščak

Priroda i čovjek neraskidivo su povezani kroz svu svoju zajedničku prošlost, međusobno utječući jedno na drugo. S tom mišlju na umu Ljudevit Marđetko, dugogodišnji nastavnik matematike i fizike, ali i strastveni povjesničar-amater, 2017. godine...

Medieval Murder Maps: interaktivne karte ubojstava u srednjem vijeku

Hladnokrvno ubojstvo oxfordskog studenta izvršila su tri irska znanstvenika ubodima u glavu i grlo na ulicama Oxforda 1303. godine. Ovo je samo jedan od slučajeva ubojstava zabilježenih u spisima mrtvozornika, koji su potaknuli znanstvenike...

Grupa Gorgona: Buntovni proizvod socijalizma

Autorice: Dorotea Korda i Kiara Novina Video je nastao u sklopu kolegija “Historijska antropologija” koji na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu izvodi dr. sc. Zrinka Blažević. Šezdesete su godine u Hrvatskoj bile ne samo vrijeme političkih...

Svjedočanstva odraslih o djetinjstvu u Domovinskom ratu

Gabrijela Baričić, kustosica u Muzeju Slavonije u našem je razgovoru detaljno pričala o istraživanju djece, žrtava rata u Domovinskom ratu u Slavonskom Brodu. U istraživanju "Djeca, žrtve Domovinskog rata u Slavonskom Brodu" Gabrijela Baričić koristila je između ostalog i metodu oralne historije.  U radu su korištena usmena svjedočanstva osamero nasumično izabranih kazivača koji su zadovoljavali dva kriterija: dobni kriterij (da su 1992. bili djeca do 17 godina starosti) i boravišni kriterij (da su tijekom rata živjeli i polazili školu u Slavonskom Brodu). Osim toga, razgovor je obavljen i s dvoje profesora. Za potrebe ovog članka, prenijet će se samo neka od svjedočanstava. Zapise s intervjua ustupila je Gabrijela Baričić.