Tko te je ubio i tijelo kao dokaz: Medicinska vještačenja u Dubrovniku u 18....
Pozamašan korpus arhivske građe s 9000 kaznenih spisa iz kojih je izdvojeno preko 700 medicinskih vještačenja iz 18. stoljeća u Dubrovniku obrađen je u knjizi Nede Kovačić. Jedan zločin bio je posebno intrigantan - radi se o slučaju trovanja lijekom pripravljenim u ljekarni i pripisanim jednoj djevojci. No, kako bi zaštitio ljekarnika, vještak Marco Flori promijenio je prvotni iskaz u kojem je sa sigurnošću utvrdio da je djevojka otrovana da bi tek naknadno ustvrdio kako nije došlo do pravog trovanja. Sve kako bi zaštitio ljekarnika.
RANE DEVEDESETIH: Heroji Vukovara – dokumentarna serija
"Onaj tko nema zašto umrijeti, nema ni zašto živjeti. Onaj tko u svijetu nema nešto puno važnije od svog trenutka, u tom svijetu nije našao prave vrijednosti, one su u tom svijetu za njega...
Svijet bez kalifa – utjecaj Prvoga svjetskog rata na moderni islam
Njegovo Carsko Veličanstvo, Zapovjednik vjernih na zemlji, Kalif vjernih, Službenik Meke i Medine… stoljećima je nositelj tih zvučnih titula vladao carstvom iz svog sjedišta u osvojenom Carigradu. No, osim nad samim Osmanskim Carstvom i...
PAVAO RITTER VITEZOVIĆ: začetnik hrvatske nacionalne ideologije
Pavao Ritter Vitezović (1652.-1713.), barun i podžupan Like i Krbave, dvorski agent na Bečkome dvoru i savjetnik pregovarač kod potpisivanja mira u Srijemskim Karlovcima jedan je od najsvestranijih i najučenijih ljudi ranomodernog razdoblja, a ujedno je i začetnik hrvatske nacionalne ideologije.
Zarobljenička dilema u Prvom svjetskom ratu
Pad u zarobljeništvo u Prvom svjetskom ratu bio je svakodnevna pojava na ratno aktivnoj fronti – gotovo je nemoguće izračunati koliko je na svakoj zaraćenoj strani vojnika palo u zarobljeništvo. Kako bi se opisala...
“Krajišnička pisma”: Prikaz jedne važne, a u hrvatskoj historiografiji nezapažene zbirke izvora
Zadnjih nekoliko desetljeća historiografija sve više u fokus svojih istraživanja stavlja "obične ljude" i povijest svakodnevice, ostavljajući po stranu priče o "velikim muškarcima" i velikim političko-vojnim događajima. Iako je takav trend nešto slabiji u...
Japanska dilema – bomba ili Staljin?
Bacanjem atomskih bombi na Hirošimu i Nagasaki u kolovozu 1945. godine svijet je ušao u atomsko doba te se uskoro, razvojem Hladnog rata, nada nj nadvila opasnost potpunog uništenja pomoću sve snažnijih nuklearnih arsenala...