Profesor i filolog – akademski put J. R. R. Tolkiena
Hobbit i Lord of the Rings, a onda i ostale priče o fantastičnim svjetovima književna su djela koja su proslavila Tolkiena. No, osim pisanja djela o imaginarnom svijetu Međuzemlja, koja su nadahnuta germanskim epovima...
Štovanje svetačkih relikvija – porijeklo i razvoj
Sveta tijela i kult relikvija
Premda se štovanje relikvija povezuje ponajprije s kršćanskom vjerskom praksom, tek kompariranje religija, kao i analiziranje veza kršćanstva s kulturnim supstratima prostora na koje se proširilo omogućuju puni uvid u...
Matoš, Polić i zagrebačka boemska rapsodija
Zagreb je na prijelazu stoljeća jedno od kulturnih žarišta Dvojne Monarhije. Njegove ulice privlače intelektualce i pjesnike, političare i buržuje, skitnice i hulje, a ponekad sve u jednom. Taj minuli Zagreb tema je nešto...
Nietzscheanska i Jungova misao u sferi nacističke ideologije i okultizma
Uvod
Filozofske ideje Friedricha Nietzschea imale su dubok utjecaj na modernu misao, utječući na različite aspekte filozofije, psihologije i politike. Njegov koncept "nadčovjeka" ili „Übermenscha“ i kritika tradicionalnog morala doveli su u pitanje prevladavajuće norme...
Epidemija kuge 1739. – potres kao znak, novac kao prijenosnik i zatvorene škole
Za razliku od epidemije kuge s kraja 18. stoljeća, epidemija iz 1730-ih godina proširila se diljem Srijema, Slavonije i u dijelovima Moslavine. Unatoč kontrolama koje su provodili vlastelinski panduri i vojska na Dunavu između Bačke i Srijema, na Vuki između Srijema i Slavonije i između Banske Hrvatske i civilne Slavonije kuga se proširila međuriječjem Save, Dunava i Drave.
Antun Gustav Matoš o Mađarima: “Srbija izvozi svinje, Ugarska izvozi Mađarice”
„U kulturi ništa, ama baš ništa nemamo zajedničko s Mađarima. Mi dugujemo Zapadu, naročito Nijemcima i Talijanima, pa dok smo davali mađarskoj kulturi naših ljudi kao Vitez, Nikola Zrinjski, Utješenović i Petrović-Petőfi, od Mađara ne primismo baš ništa. Mi smo kao prava Evropa Arijci, oni to nisu.“
Kip kralja Tomislava u Zagrebu – spomenik četiri režima
Nepoželjni kralj
Odbor za podizanje spomenika kralju Tomislavu osnovan je u Zagrebu, u kolovozu 1924. godine. Oblikovanje trga prvog hrvatskog kralja u glavnome gradu trebalo je simbolizirati dugo očekivano sjedinjenje Dalmacije sa sjevernom Hrvatskom koje...