Dok svira radio… Genocid u Ruandi 1994. godine
Afrička povijest – kolonizacija, građanski ratovi, državni udari, previranja, plemenski sukobi, masakri, divljaštvo, … Unatoč dinamičnim i intrigirajućim epitetima kojima se afrička povijest opisuje,...
Goli otok: povijest iz tipkovnice Martina Previšića
Koliko se samo negativnih značenja može vezati uz neko mjesto, govori nam primjer Golog otoka, po veličini malog, u kršu oblikovanog, većinom neuglednog otoka, vegetacijski opustjelog, smještenog na sjevernom Jadranu u blizini otoka Raba. Za razliku od geografske i prirodne beznačajnosti, Goli otok u funkciji logora i zatvora za političke neistomišljenike nezaobilazan je u političkoj i društvenoj povijesti suvremenog razdoblja, najčešće promatran kao tabu tema.
Kako pisati o slučajevima masovnog nasilja u prošlosti?
Tijekom ljeta i jeseni 1941. godine područje Kulen Vakufa i njegove okolice potresao je niz slučajeva masovnog nasilja, kulminiravši dvodnevnim pokoljem nad oko 2000...
HAPPY BLOOMSDAY: Sto godina od objavljivanja Uliksa
Već je više od sto godina prošlo otkad je, na Joyceov četrdeseti rođendan, 2. 2. 1922. u Parizu prvi puta u cijelosti objavljen Uliks....
Medveščak: potok koji je spajao i razdvajao Zagreb
Zagrebačko područje naseljavano je još od prapovijesti. Kontinuitet ljudi na tom području dokazuje i nalaz novca iz različitih razdoblja (od Rimljana do 19. stoljeća)...
ŽENKA FRANGEŠ: Jasan pogled, točni sud, žilava ustrajnost i vjera u sebe
Naš je narod u Ženki Frangeš izgubio velikog izdržljivog idealnog narodnog radnika, čija je snaga bila u zanosu, u znanju, u postojanosti, u svim vrlinama pravog čovjeka i svim krijepostima žene i majke. Ovim je riječima Marija Jurić Zagorka opisala duh hrvatske kulturne djelatnice Ženke Frangeš u časopisu „Ženski list“ 1936. godine, nedugo nakon njene smrti 1935. godine. Supruga je poznatog hrvatskog kipara Roberta Mihanovića Frangeša (1872.-1940.) i majka slikarice Branke Frangeš Hegedušić (1906.-1985.). S druge strane, zapamćena je po predanom promicanju hrvatske narodne pučke umjetnosti i obrta i odlučila se raditi sistematski i izdržljivo, da za taj seljački kućni obrt zagrije grad.
Christopher Clark: Kako je Europa pošla u rat 1914. godine?
Povodom tadašnje stogodišnjice početka Prvoga svjetskog rata, krajem 2014. godine na Sveučilištu u Maastrichtu održano je predavanje australskog povjesničara i profesora suvremene europske povijesti...