Slijedi li kineski svjetski poredak? – “Jedan put – jedan pojas” inicijativa

Kroz infrastrukturne projekte koji uključuju gradnju prometnica, luka i elektrana, inicijativa teži povezivanju Kine sa 70 zemalja Azije, Europe i Afrike, a čitav je projekt težak između 4 i 8 trilijuna američkih dolara. Uzevši navedene brojke u obzir, za očekivati je da će inicijativa Jedan pojas, jedan put utjecati na gotovo svaki aspekt globalnog društva, od turizma i poljoprivrede, do digitalne ekonomije i transporta.

Antun Gustav Matoš o Mađarima: “Srbija izvozi svinje, Ugarska izvozi Mađarice”

„U kulturi ništa, ama baš ništa nemamo zajedničko s Mađarima. Mi dugujemo Zapadu, naročito Nijemcima i Talijanima, pa dok smo davali mađarskoj kulturi naših ljudi kao Vitez, Nikola Zrinjski, Utješenović i Petrović-Petőfi, od Mađara ne primismo baš ništa. Mi smo kao prava Evropa Arijci, oni to nisu.“

Carica Sissi – Kunsthistorisches Museum – VIDEO

Youtube kanal Kunsthistorisches Museum Wien objavio je 2018. godine seriju od pet popularnih desetominutnih nastavaka o carici Sissi. Predavanja su popraćena reprodukcijama slika i fotografijama predmeta vezanima uz vladavinu carice Sissi. Počinju od pozadine udaje mlade Sissi za cara, koja je sa svojih 15 godina smatrana "ružnim pačetom" u obitelji te na čuđenje obitelji osvojila mladog cara umjesto njemu namijenjene Elizabetine starije sestre Helene.

“Danas zaista sve može biti umjetnost, ali nije.” – Umreženo djelo u umjetničkom svijetu

O tome što je umjetnost i umjetničko djelo u suvremenom svijetu te što je to umrežena slika govori povjesničarka umjetnosti Maja Stanković u članku "Umreženo djelo u umjetničkom svijetu" (2016.). "Primjer rada koji mrežno funkcionira...

Što je biopolitička umjetnost / umrežena slika? – VIDEO

Korištenje života kao materijala za izradu umjetničkog djela, destabilizacija granica između prirodnog (društvenog) i umjetnog, sinkretizam umjetnosti, znanosti i tehnologije i tretiranje života kao umjetničke pojave samo su neke od karakteristika suvremene biopolitičke umjetnosti...

Partizanska ratna propaganda: O “švapskoj gamadi” i “pobješnjelim ustaškim zvijerima”

Nakon 1943. godine propaganda NOP-a bila je usmjerena na diskreditiranje preostalih protivnika: njemačko-ustaških jedinica, kralja Petra II. Karađorđevića i izbjegličke vlade te četničkog pokreta. U opsežnom članku Partizanska propaganda na zadarskom području 1943.-1945. s naglaskom na ulogu Komunističke partije Hrvatske, Mateo Bratanić i Tomislav Ražnjević analizirali su nositelje propagande, partizanski tisak i Komunističku partiju Hrvatske te odjeke ratne i političke partizanske propagande na zadarskom području tijekom posljednje dvije godine Drugog svjetskog rata.

Ustaškinja: između antifeminističkog diskursa i emancipacijskog duha

Časopis "Ustaškinja" izlazio je jednom mjesečno od travnja 1942. do travnja 1945. godine, a urednice su bile intelektualke unutar Ustaškog pokreta. Unatoč vrlo očitom antifeminističkom i antipartizanskom diskursu, u djelovanju ovih intelektualki prepoznaje se i zametak emancipacijskog duha, duha koji se javio u ženama koje su ravnopravno željele sudjelovati u poslijeratnoj obnovi nacije. Upravo je ovaj časopis u recentnom radu "Ustaškinja - propagandno glasilo žena Ustaškog pokreta: antifeminizam u ustaškoj propagandi (2018.), analizirala Ana Jelinić.