Moderna i postmoderna

Psihodelična umjetnost u nas, danas uopće nije istražena. Udžbenik Silve Kalčić „Neizvjesnost umjetnosti“ iz 2005. doduše donosi poglavlje „Flower power“, no u njemu je reproduciran hippyevski znak „Peace“, Picassova „Golubica“ iz 1948., rad Hansa Haackea „Sloboda će sada naprosto biti sponzorirana…“ iz 1990. i znak tvrtke „Mercedes“ iz 1926. Autorica tek na kraju knjige, u poglavlju „Dizajn“ donosi plakat Miltona Glasera „Bob Dylan“ iz 1966. - što je neobično, jer je Glaser zapravo poznat po logu „I ♥️ NY“, a ne po psihodeličnim plakatima - tumačeći da je „halucinantni spektar kose“ na tom njegovu plakatu „tipičan za psihodeličnu umjetnost toga doba što je nažalost često završavalo eksperimentima s LCD (sic!) drogom“.

Kao dio projekta "Stradanje Roma u Drugom svjetskom ratu: Dokumenti, sjećanja, obrazovanje", u OŠ Darda organizirana je izložba "Romi u NDH", autora Danijela Vojaka (Institut društvenih znanosti "Ivo Pilar"), Ive Pejakovića (Spomen-područje Jasenovac), Gorana Lapata (Učiteljski fakultet u Zagrebu) i Nevena Kovačeva (doktorand poslijediplomskog studija medievistike na Filozofskom fakultetu u Zagrebu).

Pitate se kako to da publici od prije 150 godina ovakve predstave nisu bile problematične? Jedna sitnica im je ipak smetala. Radi se o istoj sitnici koja se danas javlja kao navodno najveći problem reality showova. 

Pred sudionike sudskog procesa u Nürnbergu, na kojemu se od listopada 1945. sudilo čelnicima Trećeg Reicha, prezentirani su dokazi za neke od najstrašnijih ratnih zločina u povijesti. Za transkripte mnogih inkriminirajućih dokumenata nacističkih vlasti s njemačkog jezika zaslužan je Wolfe Frank, prevoditelj tokom suđenja te možda i najživopisnija individua u čitavoj sudnici.

Rigorozni rituali koju su uključivali svakodnevno vježbanje, dijete na bazi narači i sirovih mesnih sokova, 3-satno češljanje i pranje kose konjakom i jajima jedan su od ključeva za interpretaciju začuđujućeg portreta carice Sissi kojeg je Winterhalter izradio 1864. godine.

HBO-ova miniserija Chernobyl (2019.) potakla je ogroman interes za nesreću koja se zbog ljudskog neiskustva i nemara te pogrešaka u konstrukciji reaktora u Černobilskoj nuklearnoj elektrani desila 26. travnja 1986. godine. Nesreća je prouzrokovala neizmjeren broj žrtava koje su umrle neposredno nakon nesreće ili godinama nakon nje. Posljedice ove nesreće za hrvatsko područje tek treba istražiti. HRT je nedavno objavio video u kojem se dotiče stanja u zemlji neposredno nakon katastrofe. Kako kažu, zavirili su u arhivu HRT-a iz vremena izvještavanja neposredno nakon černobilske katastrofe 1986. godine.

Prije manje od mjesec dana kineska je tvrtka Zhongya dugoročno s ciljem otvaranja turističkog kompleksa posvećenog Josipu Brozu Titu za manje od dva milijuna eura kupila nekadašnju Političku školu SKJ u Kumrovcu. Dok se o radu ove škole do sad govorilo uglavnom u okviru diskreditiranja aktualnih ili sada već bivših političara koji su u nekom obliku sudjelovali u njenom radu, Josip Mihaljević s Hrvatskog instituta za povijest istražio je osnutak, funkcioniranje i program ove omražene škole koja je sa svojim radom prestala, uoči rata, 1990. godine.