Stvaranje dihotomije: Zapad i Istok u Eshilovim Perzijancima
Zapadnjaci, hrabri i ratoborni ljudi koji teže slobodi i demokraciji, istočnjake zamišljaju kao svoje antipode – oni su kultivirani ljudi koji preferiraju život u blagostanju i miru, međutim to ih nagoni da lakše prihvaćaju...
Meštrovićev Grgur Ninski u Varaždinu: Prva inačica ninskog biskupa postavljena prije skoro 90 godina
Najmonumentalniji, ali ujedno i turistički najatraktivniji javni spomenik grada Varaždina, jest Grgur Ninski Ivana Meštrovića, svjetski proslavljenoga velikana hrvatskoga kiparstva XX. stoljeća. Meštrovićev poklon gradu.
Antun Gustav Matoš o Mađarima: “Srbija izvozi svinje, Ugarska izvozi Mađarice”
„U kulturi ništa, ama baš ništa nemamo zajedničko s Mađarima. Mi dugujemo Zapadu, naročito Nijemcima i Talijanima, pa dok smo davali mađarskoj kulturi naših ljudi kao Vitez, Nikola Zrinjski, Utješenović i Petrović-Petőfi, od Mađara ne primismo baš ništa. Mi smo kao prava Evropa Arijci, oni to nisu.“
Prozor u vlastito (ne)znanje: čemu nas (ni)je naučio poststrukturalizam?
Postoji jedan uvriježeni stereotip koji naizgled ne ide na ruku majstorima historijskog zanata - povjesničari vole pisati bez da previše preispituju vlastitu metodologiju, bez da se kritički osvrću na vlastiti jezični konstrukt kojim u...
(Plemeniti) divljak: Rousseau vs. Sade
Počevši sa 17. stoljećem i figurama poput Thomasa Hobbesa i Johna Lockea, filozofe je zanimala sljedeća misao – jednom, kada nije bilo ni društvenih institucija ni civilizacijskih dostignuća, čovjek je živio u prirodnom stanju....
Kazna ili kušnja: duhovna borba s bolešću koja je stvorila vlastitu ikonografiju
Pandemija COVID-19 ponovo je u vjerničkoj populaciji u masovnom obliku otkrila dva pristupa shvaćanja krize s kojom se cijela svjetska populacija suočava: poimanje pandemije kao kazne za ljudske grijehe i poimanje te bolesti kao kušnje, testa koji će dovesti do pročišćenja pojedinaca i društva. Oba pristupa bila su dominantna u točno određenom periodu povijesti Katoličke crkve i oba su rezultirala i potencirala razvoj bogate protukužne ikonografije koja nam mnogo govori kako o tadašnjoj medicinskoj borbi tako i o duhovnoj borbi protiv epidemija.
Antun Augustinčić: Nadgrobni spomenik Bogdana Svobode u Varaždinu
Na varaždinskome groblju, tome neobičnom, ali svjetski čuvenome spomeniku baroknoga grada, svega dvije šljunčane uličice desno od odarnice, na nadgrobnoj ploči grobnice od očiju prolaznika djelomično sakrivena visokim i izduženim ošišanim zimzelenim tujama, na malom i niskom kamenom postolju – odmara djevojka, u kontemplativnoj mirnoći, spokoju. Takvom ju je oblikovao hrvatski kipar Antun Augustinčić, i na ovalnom postolju uz svoje prezime dodao joj i godinu postanka, 1938. Njezin brončani odljev prolaznike podsjeća na pokojnika Bogdana Svobodu i, s minućem vremena, kao nadgrobni spomenik, na ostale članove te znamenite varaždinske obitelji.