Zapisi iz Belišća: Materijalna baština slavonske Podravine
Što stanovnicima prostora od Osijeka do Našica i Slatine znače „ostaci“ u obliku zgrada i uspomene na putovanja Slavonsko-podravskom željeznicom, a što ljudima rođenima od kraja 1960-ih godina ili djevojkama i mladićima s početka novog stoljeća? Slavonsko-podravska željeznica razvijala se od 1880-ih godina do konca 1960-ih godina diljem slavonske Podravine kada je ukinuta.
Krajiško junaštvo – izazovi shvaćanja koncepta junaštva na hrvatskom pograničju
Suživot muslimana i kršćana uzduž granice Osmanskoga Carstva s Mletačkom Republikom i Habsburškom Monarhijom ostavio je dugoročne utjecaje na hrvatski (ali i širi) prostor. Višestoljetna koegzistencija rezultirala je razvojem posebnoga sustava vrijednosti i kulture...
Tama holokausta: preživjeli na kliničkom kauču i u memoarskoj prozi
Kada je Primo Levi sa svog torinskog balkona sletio u trenutnu smrt, većina je to interpretirala sljedećim nizom koji se ovdje nameće kao logičan: Auschwitz – trauma – očaj, depresija – samoubojstvo. Iako navedeni...
Grupa Gorgona: Buntovni proizvod socijalizma
Autorice: Dorotea Korda i Kiara Novina
Video je nastao u sklopu kolegija “Historijska antropologija” koji na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu izvodi dr. sc. Zrinka Blažević.
Šezdesete su godine u Hrvatskoj bile ne samo vrijeme političkih...
IVAN PL. TRNSKI: svestrani pukovnik među kulturnom elitom 19. st.
Vojni činovnik i pukovnik, ilirski književnik i pjesnik, prevoditelj, metričar i jezični čistunac Ivan pl. Trnski dio je svestrane kulturne elite 19. stoljeća. Dva mjeseca prije smrti, na velikoj proslavi njegova 90. rođendana doživio je posebnu počast - sakupila se cijela tadašnja elita, dočekan je od strane predsjednika tadašnje JAZU Tadije Smičiklasa, a svečani govor mu je održao predsjednik Društva hrvatskih književnika Ksaver Šandor Gjalski.
Briše li bolest čovjeka? ANTE VRANKOVIĆ o ‘Jedno lice Parkinsonove bolesti’ Marine Baričević i...
U najnovijem, trećem dijelu, kojeg Marina Baričević potpisuje u suautorstvu s dr. med. Sandrom Morović, autorica se pozabavila onim što svakog čovjeka osobito otjeskobljuje i plaši, a to je iskustvo (u njenom slučaju Parkinsonove) bolesti. Bolesti u kojoj čovjek poput kakvog starog akvarela blijedi, gubi „pigment“ - svoju bit, pa se i sama autorica pita: „Briše li bolest čovjeka?“
Proto di San Marco – primjer ikonografske zbrke u srednjem vijeku
Jedan od zaštitnih znakova grada Venecije je bazilika sv. Marka, njezin zvonik i Piazza pred njom. Na zapadnom pročelju bazilike iznad glavnog portala stoje tri luka, a jedan od njih je i arco dei...