Umjetnost, književnost, znanost

Što bi vas nagnalo da u trenucima kada se gube ljudski životi, stoka i imovina, u samo pedesetak godinu izgradite čak tri zavjetne kapele? Upravo se to desilo u Varaždinu koji je tako postao grad u kojem je u europskom kontekstu, u najkraćem razdoblju s obzirom na broj stanovništva vjerojatno sagrađen najveći broj zavjetnih crkava.

Ako je i po vašem mišljenju impresionizam zaslužio status najpopularnijeg umjetničkog pravca (barem što se posjećenosti izložbi i kupnje umjetnina tiče) ne propustite premijerno prikazan film o portretiranju života ključne tranzicijske karike između realizma i impresionizma, Édouardu Manetu.

Psihodelična umjetnost u nas, danas uopće nije istražena. Udžbenik Silve Kalčić „Neizvjesnost umjetnosti“ iz 2005. doduše donosi poglavlje „Flower power“, no u njemu je reproduciran hippyevski znak „Peace“, Picassova „Golubica“ iz 1948., rad Hansa Haackea „Sloboda će sada naprosto biti sponzorirana…“ iz 1990. i znak tvrtke „Mercedes“ iz 1926. Autorica tek na kraju knjige, u poglavlju „Dizajn“ donosi plakat Miltona Glasera „Bob Dylan“ iz 1966. - što je neobično, jer je Glaser zapravo poznat po logu „I ♥️ NY“, a ne po psihodeličnim plakatima - tumačeći da je „halucinantni spektar kose“ na tom njegovu plakatu „tipičan za psihodeličnu umjetnost toga doba što je nažalost često završavalo eksperimentima s LCD (sic!) drogom“.

Prikazi poraženog Turčina, turske brkate nabodene glave, šatora, polumjeseca, "konjskog repa", zmaja i džamije samo su neki od ikonografskih elemenata grbova hrvatskog plemstva tijekom 17. i 18. stoljeća. Heraldiku je bila neizostavni dio rječnika propagande...

Najmonumentalniji, ali ujedno i turistički najatraktivniji javni spomenik grada Varaždina, jest Grgur Ninski Ivana Meštrovića, svjetski proslavljenoga velikana hrvatskoga kiparstva XX. stoljeća. Meštrovićev poklon gradu.

Autorice: Dorotea Korda i Kiara Novina Video je nastao u sklopu kolegija “Historijska antropologija” koji na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu izvodi dr. sc. Zrinka Blažević. Šezdesete su godine u Hrvatskoj bile ne samo vrijeme političkih...

Temelji za brendiranje domaćih prostora kao oaze za odmor, rekreaciju i uživanje u krajoliku i kulturnoj baštini postavljeni su s razvojem turističke propagande u međratnoj Kraljevini SHS/Jugoslaviji.