Od Khaemwaseta do Mariettea: egiptologija od početaka do 1881.

Razdoblje staroegipatske povijesti, kao uglavnom i sva druga područja historijskog znanja, danas je već toliko istraživano da je količina informacija prevelika da bi ju pojedinac, koliko god bio uronjen u vlastite studije, uopće mogao...

Justinijanova kuga: katastrofa i kolaps država?

Kako promatrati epidemije u prošlosti? Odmah se pomišlja na izvore, one u knjigama, na kamenim spomenicima. Što ako to nije dovoljno? Tada je potrebno prionuti interdisciplinarnosti, suradnji među znanostima. Što ako to još uvijek nije dovoljno? U tom slučaju nastaju nagađanja, koja znaju završiti lošim pretpostavkama. Upravo o toj problematici progovaraju Lee Mordechai i Merle Eisenberg u zajedničkom članku Rejecting Catastrophe: the Case of the Justinianic Plague.

Magijski priručnici u ranomodernoj islamskoj Perziji: “Kako zavladati svijetom”

Sredinom 15. stoljeća počinju se pisati okultno-znanstveni priručnici kojima su se mamelučki, timuridski i osmanski vladari željeli prikazati kao sveci-filozofi-kraljevi. Kao i u renesansnoj Europi, njihovi autori bili su neki od najutjecajnijih mislilaca tadašnjeg vremena. Međutim, za razliku od europskih mislioca, islamski spisatelji ovakvih priručnika uspjeli su afirmirati magiju kao jednakovrijedni pandan znanosti i religiji.

Stalna opasnost: Petstogodišnja borba protiv kuge

Vrućica, slabost, glavobolja, otečeni jezik, žeđ, drhtavica, povraćanje, otečeni limfni čvorovi i krvavi kašalj samo su neki od učestalih simptoma koji su se javljali kod oboljelih od bubonske kuge. Epidemija bubonske kuge obično je zahvaćala stanovništvo u uvjetima gladi, siromaštva, prenapučenosti i loših higijenskih prilika, a kod 60% oboljelih bila je - smrtonosna. 

Od vojnika preko roba do pisca – Cervantes i iskustvo muslimanskog zarobljeništva

Miguel de Cervantes – pisac i vojnik Miguel de Cervantes Saavedra (1547. – 1616.) jedan je od najvećih pisaca španjolske književnosti, a njegovo najpoznatije djelo – Don Quijote – krasi liste obaveznih školskih lektira u...

Briše li bolest čovjeka? ANTE VRANKOVIĆ o ‘Jedno lice Parkinsonove bolesti’ Marine Baričević i...

U najnovijem, trećem dijelu, kojeg Marina Baričević potpisuje u suautorstvu s dr. med. Sandrom Morović, autorica se pozabavila onim što svakog čovjeka osobito otjeskobljuje i plaši, a to je iskustvo (u njenom slučaju Parkinsonove) bolesti. Bolesti u kojoj čovjek poput kakvog starog akvarela blijedi, gubi „pigment“ - svoju bit, pa se i sama autorica pita: „Briše li bolest čovjeka?“

Heroji moderne medicine – “Klinika Gross” i “Klinika Agnew” – VIDEO

Razgovarajući o ovim djelima koja se danas nalaze u Philadephia Museum of Art, povjesničarke umjetnosti ukazuju na autorovu intenciju da iskaže nevjerojatno svjedočanstvo o medincinskoj djelatnosti 19. stoljeća, posebno revolucionarnom pomaku do kojeg je došlo s usvajanjem higijenskih standarda i korištenjem anestezije.