Nedavno

Slikarstvo Trnskog u nas je i u svijetu gotovo sinonim za spektar prikaza žene. Većina njegovih slika zapravo su neumorna, opetovana traganja za svojom vazda izmičućom Laurom. No opus kojeg je Trnski izložio u Galeriji Kraluš, suprotan je svemu tome! Riječ je o radovima iz ciklusa „Zvuk boje“, u kojima nam se Trnski predstavlja kao virtuoz i mistik, zapravo avatar pejzaža, iako se tom temom - čije je ljepote upijao za školskih praznika provedenih kod djeda i bake u Podravini, dječačkih godina provedenih u Delnicama, te burnih slikarskih početaka u Budvi i po kamenim stazama kontinentalne Grčke – zapravo nikada prije nije ozbiljnije bavio.

We could say that this is a story about the admiration of ordinary people, the caution of the court, the clumsiness of newborn diplomacy, or the stubbornness of new leaders. We could also say that this is so far an untold story of the global entanglement of the world in the 18th century.

Kao dio projekta "Stradanje Roma u Drugom svjetskom ratu: Dokumenti, sjećanja, obrazovanje", u OŠ Darda organizirana je izložba "Romi u NDH", autora Danijela Vojaka (Institut društvenih znanosti "Ivo Pilar"), Ive Pejakovića (Spomen-područje Jasenovac), Gorana Lapata (Učiteljski fakultet u Zagrebu) i Nevena Kovačeva (doktorand poslijediplomskog studija medievistike na Filozofskom fakultetu u Zagrebu).

U diskursu ljubitelja, pa često i dobrih poznavatelja povijesti, često je prisutno stajalište kako u prošlosti nije postojalo djetinjstvo. U najmanju ruku ne u današnjem kontekstu posebnog životnog razdoblja koje se u bitnome razlikuje...

Temelji za brendiranje domaćih prostora kao oaze za odmor, rekreaciju i uživanje u krajoliku i kulturnoj baštini postavljeni su s razvojem turističke propagande u međratnoj Kraljevini SHS/Jugoslaviji.

Jedna od glavnih tema suvremenog društva su brojni problemi s kojima se ono suočava, među kojima prednjače klimatske promjene. U javnom diskursu na svim razinama, od znanstveno utemeljene do popularno senzacionalističke, često se pojavljuju...

U razdoblju koje je trajalo od sredine 9. do sredine 11. st. Bizantsko je Carstvo doživljelo tri važne promjene. Kao prvo, Carstvo se orijentiralo od isključivo defanzivne borbe protiv Arapa na ofenzivnu taktiku. Drugo, dogodila se svojevrsna vojna revolucija koja je pomogla da Bizant poveća mobilizacijsku bazu i provede reformu vojske. I treće, nakon uspostavljanja mira na granicama Carstva početkom 11. st. došlo je do zapuštanja novog sistema i dekadencije administracije, što je kulminiralo u porazu kod Manzikerta 1071. godine.