Nedavno

Temelj žitne trgovine po svojoj naravi i povijesti djelo je hrvatskog ekonomista, pisca i trgovca Josipa Šipuša. U hrvatskoj povijesti upamćen je kao prvi hrvatski ekonomist koji u svojoj ekonomskoj misli zastupa liberalne ekonomske stavove Adama Smitha i protivljenje državnoj intervenciji u gospodarstvu, posebice u trgovini žitom.

Četiri dana nakon potresa koji nas je u 6 sati i 24 minute probudio iz nedjeljnog sna i ostavio trajne posljedice na brojnim zgradama i nažalost ljudskim životima, u Vijencu je 26. ožujka 2020. objavljen tekst dr. sc. Dragana Damjanovića, naslovljen: "In memoriam južnom tornju zagrebačke katedrale". 

Za razliku od epidemije kuge s kraja 18. stoljeća, epidemija iz 1730-ih godina proširila se diljem Srijema, Slavonije i u dijelovima Moslavine. Unatoč kontrolama koje su provodili vlastelinski panduri i vojska na Dunavu između Bačke i Srijema, na Vuki između Srijema i Slavonije i između Banske Hrvatske i civilne Slavonije kuga se proširila međuriječjem Save, Dunava i Drave.

Naš je narod u Ženki Frangeš izgubio velikog izdržljivog idealnog narodnog radnika, čija je snaga bila u zanosu, u znanju, u postojanosti, u svim vrlinama pravog čovjeka i svim krijepostima žene i majke. Ovim je riječima Marija Jurić Zagorka opisala duh hrvatske kulturne djelatnice Ženke Frangeš u časopisu „Ženski list“ 1936. godine, nedugo nakon njene smrti 1935. godine. Supruga je poznatog hrvatskog kipara Roberta Mihanovića Frangeša (1872.-1940.) i majka slikarice Branke Frangeš Hegedušić (1906.-1985.). S druge strane, zapamćena je po predanom promicanju hrvatske narodne pučke umjetnosti i obrta i odlučila se raditi sistematski i izdržljivo, da za taj seljački kućni obrt zagrije grad.

Pandemija COVID-19 ponovo je u vjerničkoj populaciji u masovnom obliku otkrila dva pristupa shvaćanja krize s kojom se cijela svjetska populacija suočava: poimanje pandemije kao kazne za ljudske grijehe i poimanje te bolesti kao kušnje, testa koji će dovesti do pročišćenja pojedinaca i društva. Oba pristupa bila su dominantna u točno određenom periodu povijesti Katoličke crkve i oba su rezultirala i potencirala razvoj bogate protukužne ikonografije koja nam mnogo govori kako o tadašnjoj medicinskoj borbi tako i o duhovnoj borbi protiv epidemija.

S otporom građana vratila se bila i epidemija, i to taman kada se činilo da je opasnost prestala. Tko se brinuo o bolesnima kada u gradu nije bilo liječnika i kako su restriktivne mjere tijekom dugotrajnih borbi s epidemijama izazivale otpor stanovništva?

Gomile leševa, pijani i zaraženi luđaci koji grle trudnice te nečovječni roditelji koji izbacuju svou djecu na ulicu samo su neki od prizora koji se nalaze u brojnim književnim pa i likovnim djelima. Što je to jezik kuge, kako je zajedno sa samom bolešću utjecao na potragu za duhovnom zaštitom i kako je naposljetku došlo do restrikcija u prakticiranju te iste duhovne zaštite, aktualna je priča koju sam pokušala sažeti u idućih par redaka.