Tihana Kušter

Vrijedi li koristiti narativ o digitalnoj historiji kao o pokćerki ili snahi digitalne humanistike? Kao i svi narativi, on ne mora biti istinit. No može dati divan poticaj za promišljanje o današnjem položaj digitalne historije u digitalnoj humanistici. U jednoj verziji tog narativa, digitalna historija je pokćerka digitalne humanistike, u drugoj verziji ona dolazi kao snaha. U obje verzije, ona egzistira u podređenom položaju, kao zakašnjeli dotepenec, pridošlica koji dolazi u novu proširenu obitelj i pokušava uspostaviti funkcionalan odnos sa svojom maćehom ili svekrvom.

Potraga za korijenima europskog identiteta u razdoblju izgradnje Hrvatske kao moderne države objedinila je nekoliko domaćih institucija na projektu “Europski korijeni moderne Hrvatske: transfer ideja na političkom i kulturnom polju u 18. i 19. stoljeću” (EuKor), HRZZ, IP-2018-01-2539, pod vodstvom dr. sc. Vlaste Švoger s Hrvatskog instituta za povijest.

Nikolina Golub, učiteljica povijesti Osnovne škole Klinča Sela ove je godine nagrađena kao jedna od 513 najboljih odgojno-obrazovnih djelatnika u 2021./2022. godini. U nastavi ne inzistira na učenju godina, uvijek povezuje gradivo iz povijesti s aktualnim događajima, puno pažnje poklanja lokalnoj povijesti te u školi organizira obilježavanje državnih praznika (Dan sjećanja na žrtve Vukovara i Dan državnosti) na kreativne načine.

We could say that this is a story about the admiration of ordinary people, the caution of the court, the clumsiness of newborn diplomacy, or the stubbornness of new leaders. We could also say that this is so far an untold story of the global entanglement of the world in the 18th century.

In the second episode of the Povcast.hr History podcast, a Czech historian Veronika Čapská talks about two noble sisters Maria Eleonora Sporck and Anna...

U prvoj epizodi Povijesnog podcasta, povjesničar Luka Jakopčić govori o osmogodišnjem iskustvu vođenja tvrke Recider projekt. Koji su mu angažmani najviše ostali u sjećanju,...

O dugogodišnjem istraživanju Pavla Rittera Vitezovića, nesklonosti domaće historiografije prema teoriji, budućnosti humanistike te nedavno održanim promocijama dvaju Vitezovićevih prepjevanih djela na hrvatski, razgovarala...