Tag: bizant
Osmanski identitet – muslimani, Turci i(li) „Rimljani“?
Ušavši u europsku imaginaciju kao "civilizacijski drugi" paralelno sa svojim ulaskom na bojno polje, osmanski protivnici kroz dugo su razdoblje nazivani jednostavno Turcima, o čemu svjedoči i pozamašan korpus hrvatske humanističke književnosti. S druge strane, potaknuta nacionalističkim procesima unutar samoga Osmanskog Carstva uoči njegovoga povijesnog zalaska, kao i nacionalnom historiografijom Republike Turske, suvremena svijest u Osmanlijama također često redukcionistički...
Kako je i zašto nastao pojam “Bizant”?
Bizant, tj. Bizantsko Carstvo, najčešće je korišteni naziv za Istočno Rimsko Carstvo. No, postoje li dobri razlozi za odbacivanje tog naziva, i ako da koji su to? Prikaz knjige "Byzantium Unbound" , Anthony Kaldellis (Leeds: Arc Humanities Press, 2019).
„Bizant je bio meta zapadnih klevetanja i rasprava od srednjeg vijeka, preko renesanse, pa sve do 20. stoljeća… „Bizantium“ je izmišljen...
Glagoljica – pismo nastalo na hrvatskom prostoru?
Ćirilometodska teorija nastanka glagoljice
Premda su se tijekom istraživanja dosad isprofilirale čak 43 različite teze o razvoju glagoljice, ćirilometodska teorija zasad ostaje najuobičajenijim tumačenjem njezinog nastanka. Najjednostavnije rečeno, prema toj su teoriji Sveta braća, Konstantin (Ćiril) i Metod, glagoljicu izumila uoči svog misionarskog polaska u Velikomoravsku Kneževinu 863. godine. Prilagođeno slavenskoj fonetici, ovo je pismo omogućilo naviještanje vjere moravskim Slavenima,...
Byzantium 1200 – Bizant kakav još niste vidjeli
Projekt "Byzantium 1200" nastao je s ciljem stvaranja detaljne i potpune 3D rekonstrukcije Konstantinopola, prijestolnice Bizantskoga Carstva, oko 1200. godine. Rekonstrukcije su rađene s premisom „idealnog stanja“ građevina i spomenika – tj. stanja u kojem bi bile da su redovno održavane (što u stvarnosti nije bio slučaj).
Osim pogleda na cjelokupni grad moguće je proučiti i pojedinačne, a time i...
BIZANTSKA IZDAJA: Aleksije I. Komnen i Prvi križarski rat
Bizantsko je Carstvo 1095. godine bilo pritisnuto i od Turaka Seldžuka na istoku, i od Normana na zapadu. Aleksije I. Komnen (1081.-1118.) tražio je pomoć od zapadnih državnika da obrani granice Carstva. Na vratima Carigrada prvi se pojavio Petar Pustinjak s tisućama neorganiziranih ljudi. Pljačka i kaos koje je vidio Aleksije, ostavili su na njega dojam razočaranosti i ljutnje. Želeći se što prije riješiti neugodnih gostiju, car je organizirao brodove i prebacio pridošle ljude preko Bospora u Malu Aziju...
Medicina u Bizantu – rak maternice
Petorica bizantskih liječnika (4.-10.st.), među njima i jedna žena, svjedoče o ranosrednjovjekovnom medicinskom znanju o neizlječivim bolestima kao što je rak maternice. Razni ljekoviti intravaginalni pripravci, kirurški zahvati i rekonstrukcija vagine i labija neki su od najzačuđujućih postupaka koji se javljaju kod promišljanja o raku maternice.
Ljubavna priča Teodora Laskarisa i bugarsko-nikejski odnosi
Brak između Teodora i Elene sklopljen je još u tinejđerskoj dobi (Teodor je imao 13, a Elena samo 9 godina), čime je uspostavljen savez između njihovih očeva. Taj brak ne bi bio osobit u odnosu na ostale dinastijske brakove, da ne postoje sačuvana Teodorova Moralna djela koja opisuju nestalnost života ( Ἐπιτομαὶ ἠθικαὶ τὸ τοῦ βίου ἄστατον διαγράφουσαι), ali i ukazuju na snažnu afekciju Teodora prema bugarskoj princezi Eleni unatoč stoljetnom i nedovršenom sukobu između Bizantskog i Bugarskog Carstva.