Umjetnost, književnost, znanost

Recentni radovi Alfreda F. Krupe ipak manje predstavljaju „intimnu ispovijed autora“, a više „ispitivanje što je ljudski život u klopci u koju se pretvorio svijet“ (Kundera). To je, na upravo proročanski način, osobito došlo do izražaja u činjenici da je ova izložba u karantenskom „bunkeru“ proboravila više od tri mjeseca, dijeleći tako sudbinu neformalnog kućnog pritvora u kojem se, radi pandemije corona virusa 19 našao sam autor, a zajedno s njim i cijela Hrvatska i cijeli Svijet.

Kao jedan od prve četvorice crkvenih otaca na Zapadu, sveti Jeronim kroz duga je stoljeća kršćanske tradicije dosegao široku rasprostranjenost kulta. Novo oživljavanje u tom pogledu predstavljalo je nedavno obilježavanje 1600. obljetnice njegove smrti...

Budući da je Herman Melville (1819 – 1891) dio svoga života proveo baveći se pomorstvom, od pet proznih djela koja je objavio prije Mobyja Dicka (1851), u četiri se tematiziraju scene iz mornarskog života...

Kako promatrati epidemije u prošlosti? Odmah se pomišlja na izvore, one u knjigama, na kamenim spomenicima. Što ako to nije dovoljno? Tada je potrebno prionuti interdisciplinarnosti, suradnji među znanostima. Što ako to još uvijek nije dovoljno? U tom slučaju nastaju nagađanja, koja znaju završiti lošim pretpostavkama. Upravo o toj problematici progovaraju Lee Mordechai i Merle Eisenberg u zajedničkom članku Rejecting Catastrophe: the Case of the Justinianic Plague.

Okić je nadaleko poznat po svojem poslovičnom buntu, prkosu i ponosu u višestoljetnoj borbi za seljačka prava, po svojem starom gradu, glasovitim župnim crkvama svete Marije i svetog Martina, Ključkom proštenju, glasovitim trešnjama, proslavljenom...

Ako je i po vašem mišljenju impresionizam zaslužio status najpopularnijeg umjetničkog pravca (barem što se posjećenosti izložbi i kupnje umjetnina tiče) ne propustite premijerno prikazan film o portretiranju života ključne tranzicijske karike između realizma i impresionizma, Édouardu Manetu.

Autorice: Dorotea Korda i Kiara Novina Video je nastao u sklopu kolegija “Historijska antropologija” koji na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu izvodi dr. sc. Zrinka Blažević. Šezdesete su godine u Hrvatskoj bile ne samo vrijeme političkih...