Bolesti u rovovima Prvog svjetskog rata – rovovsko stopalo
Vojnici su u Prvom svjetskom ratu živjeli u svojevrsnom limbu na zemlji, to jest u neizvjesnom postojanju bez mogućnosti kontrole vlastite sudbine – između života i smrti. Pored izravne neprijateljske opasnosti oni su morali...
VIŠE OD LOVA NA VJEŠTICE: Katolička Crkva i kristijanizacija magije
Percipirajući magiju u kontekstu metafizičke borbe protiv demonskih sila, srednjovjekovna (i ranonovovjekovna) Crkva u povijesti je – iako u znatno manjoj mjeri nego li to suvremena propaganda nastoji prikazati – ostavila trag progona onih...
Matoš, Polić i zagrebačka boemska rapsodija
Zagreb je na prijelazu stoljeća jedno od kulturnih žarišta Dvojne Monarhije. Njegove ulice privlače intelektualce i pjesnike, političare i buržuje, skitnice i hulje, a ponekad sve u jednom. Taj minuli Zagreb tema je nešto...
Dvorac Trakošćan: Kratak pregled hrvatskog kulturnog bisera
Selo Trakošćan nalazi se u sastavu Općine Bednja u Varaždinskoj županiji. Tamo se nalazi istoimeni dvorac koji svoje podrijetlo vuče u srednji vijek, a kojeg okružuju šuma i umjetno jezero. Naselje je od grada...
Sveti Krševan i sveta Anastazija – zadarski patroni franačkog podrijetla
Nedavno je objavljen rad Nikole Jakšića pod naslovom “The Installation of the Patron Saints of Zadar as a Result of Carolingian Adriatic Politics”. Jakšićev rad dio je veće serije Migration, Integration and Connectivity on the Southeastern Frontier of the Carolingian Empire.
Dürerovi i Poussinovi bolesnički autoportreti i umjetnost kriznih vremena: Grafike iz British Museuma
Kuga, sifilis ili Parkinsonova bolest zabilježene su na poseban način oslabljenim ili utrnulim rukama umjetničkih majstora. Teško zamisliva patnja vidljiva je na grafikama Albrechta Dürera, Nicolasa Poussina i suvremenog britanskog umjetnika Michaela Landya koji su pogođeni nedaćama i oslabljenih djelatnih sposobnosti izvršavali ono što im je bilo prirođeno - kreativno umjetničko izražavanje.
Umjetnost u krhotinama
Još se jasno sjećam mračne, solidno popunjene, Dvorane VI zagrebačkog Filozofskog fakulteta u kojoj je, pred dvadesetak i više godina prof. Krunoslav Kamenov držao predavanje uz dijapozitive na temu velikog potresa koji je opustošio...