Ljubavna priča Teodora Laskarisa i bugarsko-nikejski odnosi
Brak između Teodora i Elene sklopljen je još u tinejđerskoj dobi (Teodor je imao 13, a Elena samo 9 godina), čime je uspostavljen savez između njihovih očeva. Taj brak ne bi bio osobit u odnosu na ostale dinastijske brakove, da ne postoje sačuvana Teodorova Moralna djela koja opisuju nestalnost života ( Ἐπιτομαὶ ἠθικαὶ τὸ τοῦ βίου ἄστατον διαγράφουσαι), ali i ukazuju na snažnu afekciju Teodora prema bugarskoj princezi Eleni unatoč stoljetnom i nedovršenom sukobu između Bizantskog i Bugarskog Carstva.
Važnost aristokratskog identiteta: Hvaranin Hanibal Lucić i politička pohvala Dubrovniku
Poznavajući političke okolnosti, pomalo čudno, ali Hvaranin Hanibal Lucić čak je u nekoliko navrata izrazio divljenje prema političkom poretku i vlasti Dubrovačke Republike. Osim u prvoj svjetovnoj drami na hrvatskom jeziku, Robinji, to je divljenje još više došlo do izražaja u pjesmi U pohvalu grada Dubrovnika. Zašto je to tako, svoju interpretaciju daje Tomislav Bogdan.
Medicina u Bizantu – rak maternice
Petorica bizantskih liječnika (4.-10.st.), među njima i jedna žena, svjedoče o ranosrednjovjekovnom medicinskom znanju o neizlječivim bolestima kao što je rak maternice. Razni ljekoviti intravaginalni pripravci, kirurški zahvati i rekonstrukcija vagine i labija neki su od najzačuđujućih postupaka koji se javljaju kod promišljanja o raku maternice.
Smrt stenjevačkih umjetnika: Vladimir Vidrić, Ante Kovačić, Slava Raškaj
Pjesniku Vladimiru Vidriću, književniku Anti Kovačiću i slikarici Slavi Raškaj zajednička je tragična sudbina zbog koje su završili i umrli u Kraljevskom i zemaljskom Zavodu za umobolne u Stenjevcu. U prilogu donosimo nekoliko izvora...
Gundulićev Osman: Reformnokatolički ilirizam i slovinski prostor
Prostori su uvijek i simboli, a književni prostori jesu mentalni prostori koji zajedno s realnim, materijalnim prostorom tvore življeni i društveni prostor. Čitanje do sad neprepoznatih značenja prostora posebno je inovativno u analizi prvijenca među kanonskim djelima 17. stoljeća - Gundulićevog Osmana, o kojem je navodno napisano sve što se moglo napisati.
Slijedi li kineski svjetski poredak? – “Jedan put – jedan pojas” inicijativa
Kroz infrastrukturne projekte koji uključuju gradnju prometnica, luka i elektrana, inicijativa teži povezivanju Kine sa 70 zemalja Azije, Europe i Afrike, a čitav je projekt težak između 4 i 8 trilijuna američkih dolara. Uzevši navedene brojke u obzir, za očekivati je da će inicijativa Jedan pojas, jedan put utjecati na gotovo svaki aspekt globalnog društva, od turizma i poljoprivrede, do digitalne ekonomije i transporta.
Korupcija i sukob interesa: Stvaranje protomoderne uprave
Pitate se kada se na hrvatskim prostorima počeo riješavati i danas gorući problem primanja "poklona", korupcije, miješanja javnog i privatnog posla i kompetencija pri zapošljavanju? Odgovor možete potražiti u jednom od brojnih istraživanja Ivane Horbec o procesima modernizacije i stvaranju protomoderne javne uprave.