Razdoblja

Surovu atmosferu s bojišnice najbolje dočaravaju intervjui s američkim vojnicima prisutni u knjizi, a koji svjedoče o potpunom gubitku morala, rasnoj segregaciji među trupama, kao i o raširenoj uporabi droge i opojnih sredstava (svaki peti američki vojnik konzumirao je heroin, a gotovo svaki marihuanu).

Koliko vam se puta desilo da legnete u krevet s namjerom da prespavate idućih deset sati, usred noći se probudite i probdijete u krevetu naredna dva sata? Prema tezi američkog povjesničara Rogera Ekyrcha (1950.) iz "At Day's Close: Night in Times Past" (2005.) ovakav obrazac spavanja bio je do prije dvjesto godina uobičajena i svakonoćna pojava.

Razgovarajući o ovim djelima koja se danas nalaze u Philadephia Museum of Art, povjesničarke umjetnosti ukazuju na autorovu intenciju da iskaže nevjerojatno svjedočanstvo o medincinskoj djelatnosti 19. stoljeća, posebno revolucionarnom pomaku do kojeg je došlo s usvajanjem higijenskih standarda i korištenjem anestezije.

Što bi vas nagnalo da u trenucima kada se gube ljudski životi, stoka i imovina, u samo pedesetak godinu izgradite čak tri zavjetne kapele? Upravo se to desilo u Varaždinu koji je tako postao grad u kojem je u europskom kontekstu, u najkraćem razdoblju s obzirom na broj stanovništva vjerojatno sagrađen najveći broj zavjetnih crkava.

Petorica bizantskih liječnika (4.-10.st.), među njima i jedna žena, svjedoče o ranosrednjovjekovnom medicinskom znanju o neizlječivim bolestima kao što je rak maternice. Razni ljekoviti intravaginalni pripravci, kirurški zahvati i rekonstrukcija vagine i labija neki su od najzačuđujućih postupaka koji se javljaju kod promišljanja o raku maternice.

Pjesniku Vladimiru Vidriću, književniku Anti Kovačiću i slikarici Slavi Raškaj zajednička je tragična sudbina zbog koje su završili i umrli u Kraljevskom i zemaljskom Zavodu za umobolne u Stenjevcu. U prilogu donosimo nekoliko izvora...

Prostori su uvijek i simboli, a književni prostori jesu mentalni prostori koji zajedno s realnim, materijalnim prostorom tvore življeni i društveni prostor. Čitanje do sad neprepoznatih značenja prostora posebno je inovativno u analizi prvijenca među kanonskim djelima 17. stoljeća - Gundulićevog Osmana, o kojem je navodno napisano sve što se moglo napisati.