Ukrajinsko-ruski (historiografski) sukob: pitanje Kijevske Rusije i njenog nasljeđa
Povijest i politika – ukorjenjivanje identiteta
Osim što zadovoljava općenitu ljudsku znatiželju o prošlim vremenima i zbivanjima, historija kao znanost uvelike utječe i na kreiranje nacionalnoga identiteta, a u područjima teritorijalnih i drugih sporenja i...
Knjiga »Mila Wod – prva hrvatska kiparica«: putokaz za buduća istraživanja umjetnica
Nakon petrinjske početkom ovog ljeta, zagrebačka se publika ove jeseni mogla upoznati s nedavno tiskanom monografijom Mila Wod – prva hrvatska kiparica, autorice povjesničarke umjetnosti Darije Alujević. S punim pravom podeblja i impozantna knjiga...
Klinasto pismo s Irvingom Finkelom i Ašurbanipalova bitka kod Til Tube – VIDEO
Dr. Irving Finkel (1951.), britanski filolog i asirolog uspješno brani sposobnost pretvorbe apsolutno zamornih djelatnosti kao što je proučavanje i podučavanje razvoja (klinastog) pisma, u nevjerojatno zanimljiv - gotovo kulturnozabavni diskurs. Imajući na umu kako je prije nekoliko dana Hrvatski sabor 22. veljače proglasio Danom hrvatske glagoljice i glagoljaštva - ideja o snimanju sličnog filmića u hrvatskom kontekstu nameće se sama od sebe.
“Chroati Ex Machina” – jesu li Hrvati “došli” ili su “rođeni” u Dalmaciji?
Kolumna "Druga strana" bavi se prezentacijom stavova povjesničara koji na znanstveno utemeljeni način preispituju ili iz drugoga kuta sagledavaju dominantne i etablirane historiografske stavove te prezentacijom stavova koji su - iako možda danas već općeprihvaćeni...
„Taj strašni srednji vijek!“ – o medievalizmu u hrvatskim medijima
Tekst koji slijedi nastao je u sklopu kolegija "Historijska imagologija" koji na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu izvodi dr. sc. Zrinka Blažević.
„Mračno doba“ – od njegovog svršetka do današnjeg dana
Uporaba pridjeva srednjovjekovno kao derogativnog...
IGNJAT MARTINOVIĆ: FRANJEVAC, SVEĆENIK, MASON, UROTNIK. Na kojoj je strani povijesti?
Prema kurikulumu predmeta „Povijest“ za osnovne škole i gimnazije iz 2019., „razvijajući povijesnu perspektivu, učenik će identificirati vrijednosti, vjerovanja i prakse pojedinaca i zajednica u različitim razdobljima i razlikovati ih od onih u današnjici“....
Buntovnica Dragojla Jarnević: književnica, avanturistkinja i začetnica pedagogije
Svojim suvremenicima Dragojla Jarnević predstavljala je buntovnicu. Dok su njezine vršnjakinje odgajane u duhu da budu što bolje majke i supruge, ona je odlučila ostati neudana. Osim toga, bila je i avanturističkog duha – Dragojla Jarnević bila je prva žena koja se popela na Okić. Dragojlu Jarnević se iz današnje perspektive može promatrati kao književnicu, avanturistkinju te začetnicu pedagogije na prostorima hrvatskih zemalja u okviru Habsburške Monarhije. Ona je jedna od tek dviju žena (uz groficu Sidoniju E. Rubido) koje su prikazane na poznatoj litografiji „Muževi ilirske dobe“.