DJECA ILI MALI LJUDI? – Percepcija djetinjstva u srednjovjekovnom kontekstu
U diskursu ljubitelja, pa često i dobrih poznavatelja povijesti, često je prisutno stajalište kako u prošlosti nije postojalo djetinjstvo. U najmanju ruku ne u današnjem kontekstu posebnog životnog razdoblja koje se u bitnome razlikuje...
ŽIVI MRTVACI: tretman gubavaca u srednjem vijeku bolji nego se mislilo?
Zbog naglašene vizualnosti simptoma, nastalih uslijed bakterijskog utjecaja na tkiva, kosti i živčani sustav, guba je kroz stoljeća izazivala odbojnost kod zdravog dijela populacije. Unatoč tome što zaraznost zbog postojanja imunosti kod glavnine populacije...
„Taj strašni srednji vijek!“ – o medievalizmu u hrvatskim medijima
Tekst koji slijedi nastao je u sklopu kolegija "Historijska imagologija" koji na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu izvodi dr. sc. Zrinka Blažević.
„Mračno doba“ – od njegovog svršetka do današnjeg dana
Uporaba pridjeva srednjovjekovno kao derogativnog...
„Dovode sa sobom razne jezike i običaje“: Migranti i „mračno doba“
Od nekoga, tko je vjerojatno pametniji od mene, čuo sam da povjesničara najviše intrigira u prošlosti ono čemu svjedoči u sadašnjosti pa tako, istini za volju, posljednjih nekoliko godina, ako ne i desetljeće, svakodnevno...
Crkvena zabrana seciranja ljudskih tijela – mit!
Klasična 'romantična' priča o sukobu znanosti i religije
Razmišljanje o razvoju medicine i znanja o ljudskom tijelu tijekom prošlih vremena neizbježno dovodi i do srednjeg vijeka. U tom se trenutku pred očima pojedinca jamačno kreću...
FENOMEN SALADIN: put od kršćanskog protivnika do uzora kršćanima
Salah al-Din Yusuf ibn Ayyub ili, pojednostavljeno, Saladin do današnjeg dana ostaje najpoznatijim muslimanskim vladarom iz razdoblja križarskih ratova. Percepcija njegovog lika i djelovanja pritom je najčešće i izuzetno pozitivna; kao primjer najprošireniji u...
Feudalizam – najveća historiografska laž?
Kolumna "Druga strana" bavi se prezentacijom stavova povjesničara koji na znanstveno utemeljeni način preispituju ili iz drugoga kuta sagledavaju dominantne i etablirane historiografske stavove te prezentacijom stavova koji su - iako možda danas već općeprihvaćeni...