Politička, pravna i vojna historija

Youtube kanal Kunsthistorisches Museum Wien objavio je 2018. godine seriju od pet popularnih desetominutnih nastavaka o carici Sissi. Predavanja su popraćena reprodukcijama slika i fotografijama predmeta vezanima uz vladavinu carice Sissi. Počinju od pozadine udaje mlade Sissi za cara, koja je sa svojih 15 godina smatrana "ružnim pačetom" u obitelji te na čuđenje obitelji osvojila mladog cara umjesto njemu namijenjene Elizabetine starije sestre Helene.

Nakon osvajanja Zadra mletačke su vlasti 1346. godine zatražile pedeset talaca iz zadarskih plemićkih obitelji koji su trebali ostati boraviti u Veneciji. Nešto više od godinu dana kasnije, u razdoblju kada epidemija počinje već prijetiti gradu, mletački knez i zadarski kapetan izabrali su stotinu potencijalno opasnih plemića i pučana kojima je zabranjeno boravljenje na zadarskom području. Velik broj zadarskih plemića umro je u Veneciji, na otocima ili drugdje u progonstvu, a njihova odsutnost i pogibelj su uz demografsku katastrofu koju je uzrokovala epidemija kuge, utjecali na izumiranje i postepeno "osiromašenje" pojedinih loza zadarskih plemićkih obitelji te naposljetku i na preraspodjelu bogatstva i moći na političkoj sceni Zadra.

Nakon 1943. godine propaganda NOP-a bila je usmjerena na diskreditiranje preostalih protivnika: njemačko-ustaških jedinica, kralja Petra II. Karađorđevića i izbjegličke vlade te četničkog pokreta. U opsežnom članku Partizanska propaganda na zadarskom području 1943.-1945. s naglaskom na ulogu Komunističke partije Hrvatske, Mateo Bratanić i Tomislav Ražnjević analizirali su nositelje propagande, partizanski tisak i Komunističku partiju Hrvatske te odjeke ratne i političke partizanske propagande na zadarskom području tijekom posljednje dvije godine Drugog svjetskog rata.

Časopis "Ustaškinja" izlazio je jednom mjesečno od travnja 1942. do travnja 1945. godine, a urednice su bile intelektualke unutar Ustaškog pokreta. Unatoč vrlo očitom antifeminističkom i antipartizanskom diskursu, u djelovanju ovih intelektualki prepoznaje se i zametak emancipacijskog duha, duha koji se javio u ženama koje su ravnopravno željele sudjelovati u poslijeratnoj obnovi nacije. Upravo je ovaj časopis u recentnom radu "Ustaškinja - propagandno glasilo žena Ustaškog pokreta: antifeminizam u ustaškoj propagandi (2018.), analizirala Ana Jelinić. 

Ukupno osam emisija ratnih zajmova raspisano je između 1914. i 1918. godine u Austro-Ugarskoj Monarhiji u svrhe financiranja Velikog rata. Dobivenim novcem, u iznosu od 53,72 milijarde kruna, Austro-Ugarska je financirala sudjelovanje u ratu i isplaćivala dugove vojnim kooperantima.

S razvitkom novinskih publikacija u 19. stoljeću, propaganda počinje poprimati moderne odlike koje će u konačnici utjecati na nametanje negativnih konotacija pojmu. U recentnom članku "Ratna promidžba u hrvatskim novinama 1848./1849. godine" Arijana Kolak Bošnjak analizira  pisanje o ratnim događajima u Narodnim Novinama, Agramer Zeitung, Slavenskom Jugu i Südslawische Zeitung. I dok se spomenute novinske publikacije razlikuju u razini ispoljavane ratne promidžbe, jednostrano, a ponekad čak i netočno izvještavanje, vidljivo je katkad u svakoj od njih.

Dana 7. listopada 1571. godine odigrala se svojevrsna prekretnica u dotadašnjim mletačko-osmanskim sukobima. Pomorska bitka kod Lepanta završila višestruko većim gubicima za osmansku negoli za mletačku stranu. Nakon što su se diljem Europe proširile vijesti o pobjedi, došlo je do brojnih i ubrzano organiziranih proslava poput one u Briselu održane 30. listopada te u Madridu nekoliko dana kasnije.