Područja

Na Sleme, na Sleme, na Sleme….idemo na Sljeme! Pogled s prve piramide na Sljemenu možemo vidjeti i danas sa Sljemenskog tornja stradalog u bombardiranju grada Zagreba u rujnu 1991. godine. Njegova obnova započela je prošle godine, a toranj bi s najvišim restoranom u Hrvatskoj trebao postao nova turistička atrakcija.

Obilježavanje Dana sjećanja na žrtve Domovinskog rata te Dana sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje 18. studenoga emotivan je trenutak, u prvom redu zato što evocira sjećanja na bolne događaje kojima smo svjedočili ranih devedesetih....

Velika igra Dana 6. siječnja 1842. godine oko 4500 britanskih i indijskih vojnika, s 12000 civila, marširalo je iz Kabula. Kolone civila i vojnika prolazile su kroz ledene kanjone na putu od Kabula prema Jalalabadu...

Nakon tzv. primitivnog komunizma, robovlasničko društvo drugi je stadij u razvoju materijalnih uvjeta koje su definirali Marx i Engels. Iako je takav tip društva ispunjen negativnim obilježjima, u marksističkoj teoriji on je ipak jedna...

Nakon osvajanja Zadra mletačke su vlasti 1346. godine zatražile pedeset talaca iz zadarskih plemićkih obitelji koji su trebali ostati boraviti u Veneciji. Nešto više od godinu dana kasnije, u razdoblju kada epidemija počinje već prijetiti gradu, mletački knez i zadarski kapetan izabrali su stotinu potencijalno opasnih plemića i pučana kojima je zabranjeno boravljenje na zadarskom području. Velik broj zadarskih plemića umro je u Veneciji, na otocima ili drugdje u progonstvu, a njihova odsutnost i pogibelj su uz demografsku katastrofu koju je uzrokovala epidemija kuge, utjecali na izumiranje i postepeno "osiromašenje" pojedinih loza zadarskih plemićkih obitelji te naposljetku i na preraspodjelu bogatstva i moći na političkoj sceni Zadra.

Jedan od zaštitnih znakova grada Venecije je bazilika sv. Marka, njezin zvonik i Piazza pred njom. Na zapadnom pročelju bazilike iznad glavnog portala stoje tri luka, a jedan od njih je i arco dei...

Opsežan pogled u zbirku valpovačkog vlastelinstva stvaranu kroz 250 godina upravljanja dvorcem, predstavljenu u katalogu predmeta, otkriva značajno bogatstvo zbirke, ali daje naslutiti da od zbirke danas ima dosta nepoznate, javnosti nedostupne građe po privatnim zbirkama, ili jednostavno, uništene. Možda bi i više toga ostalo nepoznato da nisu djelovanjem Komisije za sakupljanje i očuvanje kulturno-historijskih spomenika pri Ministarstvu prosvjete Narodne RH, popularno KOMZA, plemićke zbirke postale sastavnim dijelom muzejskih ustanova.