Osmansko Carstvo u Balkanskim ratovima (1912. – 1913.)
Bolesnik na Bosporu
Osmanskog Carstvo početkom 20. stoljeća država je u terminalnom stanju s konstantnim socioekonomskim problemima u maloazijskom području carstva, a s velikim pobunama naroda na Balkanu koji od 19. stoljeća stavljaju pod upitnik...
Jeronim Stridonski ili kako je latinski postao jezikom Zapada
Euzebije Jeronim, tvorac čuvene Vulgate, nesumnjivo spada među najintrigantnije ličnosti kasne antike. U Crkvi je omiljen kao svetac i doctor maximus Svetoga pisma, odnosno jedan od četiri kasnoantička crkvena naučitelja, a na Istoku i...
Tri perspektive smrti Petra Zrinskog i Frana Krste Frankapana 30. 4. 1671.
Aktualni kurikulum za nastavni predmet povijest navodi: "Svrha je poučavanja i učenja povijesti razviti u učeniku sposobnost povijesnog mišljenja." Da bi to mogli učenici trebaju razvijati temeljne vještine među kojima se navode razmatranje konteksta...
Digitalna zbirka: palestinski propagandni plakati
Nedavna zbivanja na Bliskom istoku, potaknuta nemirima nastalima uslijed istovremene proslave Ramazanskog bajrama kod Kupole na Stijeni i Dana Jeruzalema kod susjednog Zida plača, rezultiravši u svega nekoliko dana novim u nizu višedesetljetnih izraelsko-palestinskih...
NEJEDNAKI I U SMRTI: Spomen-ploča koja je podijelila selo
Max Bergholz, nagrađivani povjesničar i trenutno izvanredni profesor na Odsjeku za povijest Sveučilišta Concordia u Montrealu, glavninu svog historiografskog rada posvetio je nacionalizmu i nasilju, odnosno njihovoj često ubojitoj povezanosti na balkanskom prostoru. Posebni...
Prodao je više od milijun knjiga – Eric Hobsbawm (1917.-2012.)
Ono što je svakako učinilo Hobsbawma prepoznatljivim jest njegov odabir političke strane u periodu između dva svjetska rata. Njegovu simpatiju prema marksizmu te angažman u komunističkim partijama Njemačke i Velike Britanije, Evans tumači kao posljedicu neimaštine koju je Hobsbawm osjetio na vlastitoj koži u školskim danima. Izgubivši oca i majku s navršenih 14 godina života, Hobsbawm je vlastiti osjećaj pripadnosti nastojao kompenzirati kroz suživot s komunističkim aktivistima.
Kuga i mletačka opsada Zadra 1345./1346. preraspodijelile su političku moć u gradu
Nakon osvajanja Zadra mletačke su vlasti 1346. godine zatražile pedeset talaca iz zadarskih plemićkih obitelji koji su trebali ostati boraviti u Veneciji. Nešto više od godinu dana kasnije, u razdoblju kada epidemija počinje već prijetiti gradu, mletački knez i zadarski kapetan izabrali su stotinu potencijalno opasnih plemića i pučana kojima je zabranjeno boravljenje na zadarskom području. Velik broj zadarskih plemića umro je u Veneciji, na otocima ili drugdje u progonstvu, a njihova odsutnost i pogibelj su uz demografsku katastrofu koju je uzrokovala epidemija kuge, utjecali na izumiranje i postepeno "osiromašenje" pojedinih loza zadarskih plemićkih obitelji te naposljetku i na preraspodjelu bogatstva i moći na političkoj sceni Zadra.