Ambiciozni Pavao Ritter Vitezović i PROTOTIP NACIONALNOG EPA: “Uplakana Hrvatska”
Osim što je nedavno prevedena "Uplakana Hrvatska" prototip nacionalnog epa, konstruirane pripovijesti o podrijetlu, povijesti i identitetu hrvatskoga naroda, ona je nastala i kao iznimno ambiciozna promocija autorove zamisli o političkom uređenju Hrvatskog Kraljevstva nakon konačnog prestanka osmanske opasnosti.
Osmansko Carstvo u Balkanskim ratovima (1912. – 1913.)
Bolesnik na Bosporu
Osmanskog Carstvo početkom 20. stoljeća država je u terminalnom stanju s konstantnim socioekonomskim problemima u maloazijskom području carstva, a s velikim pobunama naroda na Balkanu koji od 19. stoljeća stavljaju pod upitnik...
Zašto je Matija Gubec bio smaknut na toliko nemilosrdan i atipičan način?
Dok su se znameniti muževi nacionalne povijesti poput kralja Tomislava, bana Jelačića, Nikole Šubića Sigetskog, Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana, izmjenjivali na prijestolju kulturalnog pamćenja paralelno sa smijenama političkih i kulturnih režima, jedan od njih zadržavao se na vrhu hijerarhije i uglavnom je preživljavao sve režime.
“Sav naš luksuz je Crveni križ”: zagrebačke žene u Prvom svjetskom ratu
„Koliko smo se promijenili! Sav naš luksus je crveni križ, naše zabave - rad, naš lakomisleni smiješak - ozbiljnost.“ piše Obzor. Ratno vrijeme zaista je promijenilo ne samo način života, već i same ljude. Stanovnici Zagreba prionuli su na posao, uključivši se maksimalno u humanitarni sustav.
Je li Nikola Šubić Zrinski želio postati hrvatskim kraljem?
Kolumna "Druga strana" bavi se prezentacijom stavova povjesničara koji na znanstveno utemeljeni način preispituju ili iz drugoga kuta sagledavaju dominantne i etablirane historiografske stavove te prezentacijom stavova koji su - iako možda danas već općeprihvaćeni...
Granica ili granice? Pitanje granica u ranom srednjem vijeku
Early medieval bondaries in Dalmatia/Croatia (8th-11th centuries) naziv je članka kojeg je Neven Budak napisao za časopis “Castellum, civitas, urbs” koji se bavi važnim centrima i elitom u srednjoistočnoj Europi. Autor se u tekstu...
Svijet zidova i globalizacije: Ograđivanje državnih teritorija:
Sve češće podizanje barijera na državnim granicama Tim Marshall objašnjava kao posljedicu globalizacije, pritom osporavajući klasični narativ o globalizaciji kao procesu koji povezuje svjetsku populaciju. Uz to, navodi kako trebamo biti svjesni da zidovi u većini slučajeva funkcioniraju iako je taj zaključak ne samo nepopularan već i neželjen te svjedoči o neuspjehu suradnje između dvaju nacija.